UVOD
Usled nepostojanja adekvatnog legislativnog okvira u oblasti dostupnosti usluga hitne zdravstvene zaštite, više od milion građana i građanki u Srbiji nema pristup adekvatnoj službi hitne pomoći. Srbija je jedina zemlja u regionu koja nema zakon (ni podzakonski akt) koji uređuje rad službe hitne pomoći. Ovaj nedostatak utiče na neujednačenu praksu u pružanju hitne zdravstvene zaštite i zavisi od zaposlenih u svakom konkretnom mestu/naselju. Nepostojanje sistemskog pristupa i standardizacije usluga hitne zdravstvene zaštite, umnogome doprinosi netransparentnom radu službe hitne pomoći koji se teško može pratiti i unapređivati od strane stručne zainteresovane javnosti. U konačnici, kao rezultat stihijskog postupanja čiji kvalitet zavisi od konkretnog zaposlenog ili konkretne medicinske jedinice, veliki broj građana i građanki nema pristup hitnoj zdravstvenoj zaštiti odgovarajućeg kvaliteta.
Takođe, posledica nedostatka adekvatnog legislativnog okvira je i to što na skoro 40 odsto teritorije Srbije nisu organizovane adekvatne službe hitne pomoći. Zbog svega ovoga, Pokret “Pravo na život – Meri” predložio je da Narodna skupština usvoji Zakon o hitnoj pomoći. U saradnji sa lekarima, u okviru ACT projekta koji je trajao od 01. aprila do 30. septembra napisan je Predlog zakona koji je 29. septembra 2022. godine predat Narodnoj skupštini.
Predmet i cilj istraživanja
Istraživanje „Efikasnost rada Gradskog zavoda za urgentnu medicinu Beograd“ nastalo je kao deo šire inicijative zagovaranja za Zakon o hitnoj pomoći. Cilj ovog istraživanja je da ukaže na proceduralna odstupanja ali i na propuste u radu ove insitucije, usled kojih dolazi do umanjenjene efikasnosti i dostupnosti hitne pomoći. Ovo istraživanje treba da potvrdi neophodnost donošenja Zakon o hitnoj pomoći kako bi se ova oblast regulisala.
Metodologija
U periodu istraživanja (septembar, oktobar i novembar 2022), poslato je 17 različitih zahteva i dopisa, i prikupljeno 1.200 različitih dokumenata od institucija i državnih organa. Pored desk analize, poslato je 17 zahteva za informacije od javnog značaja i to od sledećih institucija: Ministarstvo zdravlja, Zavoda za urgentnu medicinu Beograd, Zavoda za urgentnu medicinu Novi Sad, Zavoda za urgentnu medicinu Kragujevac, Dom Zdravlja „Stari Grad“ kao i od zdravstvene inspekcije različitih oblasti i nadležnosti kontrole.
U svrhe istraživanja, korišćena su i prethodno prikupljena dokumenta, kao i javno dostupni podaci.
Analiza efikasnosti rada Gradskog zavoda za urgentnu medicinu Beograd
Prosečan broj poziva građana i građanki upućen službi hitne pomoći na nivou čitave teritorije Republike Srbije prilično je ujednačen. U Srbiji prema rešenju Ministarstva zdravlja rade četiri zavoda za urgentnu medicinu (Beograd, Kragujevac, Novi Sad i Niš). U Tabeli 1. dat je prikaz prosečnog broj poziva u odnosu na broj stanovnika. Kao što je vidljivo iz tabele, prosečan broj poziva na broj 194 u odnosu na broj stanovnika najveći je u Nišu gde je 62% građana pozivalo hitnu pomoć tokom 2021,dok je u ostala tri zavoda taj procenat 42%. Međutim, primetno je da Zavod za urgentnu medicinu Beograd ima veoma mali prosek intervencija kada se uporedi broj stanovnika.
Podaci o broju stanovnika preuzeti su sa sajta Republičkog zavoda za statistikuza statistiku . Za Grad Beograd dostupni su podaci za 11 opština u kojima je beogradski zavod nadležan.
TABELA 1

U tabeli 2 prikazani su dostupni podaci za 2021. godinu.
TABELA 2

Izvor podataka – zavod za javno zdravlje “Milan Jovanović – Batut”
Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje zdravstvene delatnosti u zdravstvenim ustanovama i drugim oblicima zdravstvene službe, propisani su kriterijumi za osnivanje i obavljajne zdravstvene delatnosti. Članom 12. propisano je da se Zavod za hitnu medicinsku pomoć može osnovati i obavljati zdravstvenu delatnost ako u pogledu kadra ima najmanje: jednog doktora medicine i jednu medicinsku sestru – tehničara sa višom odnosno srednjom školskom spremom i jednog vozača na 6.000 stanovnika, a na dva ovakva tima – još jednu medicinsku sestru – tehničara sa višom odnosno srednjom školskom spremom. Prema kriterijumima propisanim ovim Pravilnikom, može se izračunati neophodan minimalni broj angažovanih doktora medicine po gradovima, kako bi se medicinska usluga mogla adekvatno pružiti građanima i građankam. U sledećoj, Tabeli 3. dat je prikaz ove računice. Prema njoj, Beograd sa najviše stanovnika morao bi da ima najmanje 230 lekara, a sa tim brojem mogućnost organizovanja 46 ekipa po smeni.

Uzimajući u obzir da Zavod usluge hitne zdravstvene zaštite obavlja u pet operativnih smena (12-24-12-72), izračunat je broj ekipa kojima bi Zavod trebalo da raspolaže kada se broj lekara podeli u pet operativnih smena. Veoma su mala odstupanja kada su u pitanju zavodi u Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu, što se može posmatrati u granicama tolerancije, a imajući u vidu to da se lekari dodeljeni na osnovu pomenutog Pravilnika raspoređuju i na druga radna mesta kao što je rad u ambulanti zavoda i dispečarski centar. Od navedenih zavoda, Beograd se izdvaja po izuzetno malom broju terenskih ekipa. Beogradski Zavod više od 50% lekara dodeljenih na osnovu uredbe, raspoređuje na druga radna mesta. Upravo se ovaj nizak broj terenskih ekipa oslikava kroz tabelu 1. u kojoj se vidi da je efikasnost zavoda 40% manja u odnosu na ostala tri zavoda u Srbiji.
Dalja analiza prikupljenih podataka, pokaza je da je određen broj lekara i tehničara uposlen na dežurstva u četiri ambulante na osnovu ugovora o poslovno tehničkoj saradnji, i to ambulante:
- Privredno društvo „Milan Gale Muškatirović“ (bazen)
- Privredno društvo „Mirko Sandić“ (bazen)
- Viši sud
- Kasacioni sud
Pored navedenih, kadar je raspoređen i u dve noćne ambulante za koje postoje zahtevi MZ na osnovu kojih je zatraženo mišljenje Gradske uprave – Sekretarijata za zdravstvo, koje je bilo pozitivno. Noćne ambulante su smeštene u:
Prikazani podaci potvrđuju da namenska sredstva iz budžeta za angažovanje lekara za potebe hitne zdravstvene zaštite, koristi i za zravstvenu zaštitu koja ne podrazumeva terenski rad i „hitnost“ u postupanju. Usled ovakvog raspoređivanja zaposlenih, stvara se deficit u dostupnosti hitne zdravstvene zaštite za sve gađane i građanke na teritoriji Grada Beogra.
„Hitnost“ zdravstvene zaštite
Pokretu Pravo na život – Meri, prema zahtevu za informacije od javnog značaja omogućen je uvid u ugovor o zakupu poslovnih prostorija broj 475-79/98 od 4. februara 1998. godine. Prema ovom ugovoru Gradskom zavodu je od strane Generalnog sekretarijata bivše držane zajednice Srbije i Crne Gore, ustupljen na korišćenje poslovni prostor površine 85,10 m2 u ulici Kralja Petra broj 10 u Beogradu, u suterenu. Novim ugovorom između Republičke direkcije za imovinu i Zavoda, nakon prestanka postojanja zajednice SiCG ovaj prostor pripao je Zavodu i produženo je njegovo korišćenje.
Takođe, prema javno dostupnim podacima dana 2. oktobra 2008. godine, Zavod je zatražio donaciju od Opštine Stari grad (dopis zaveden u zavodu pod br. 8141 od 2. oktobra 2008. godine) za potrebe radnog prostora ambulante u podstanici u ulici Kralja Petra 10a za potrebe nabavke dva holtera radi obavljanja dopunske delatnosti. Dana 23. oktobra 2008. godine, ova sredstva su odobrena.
Prema prikupljenoj i dostupnoj dokumentaciji, Gradski zavod za urgentnu medicinu Beograd, pored ambulante u Zavodu, vrši različitu zdravstvenu delatnost u još 7 ambulanata koje su smeštene van samog Zavoda.
Ambulanta u ulici Kralja Petra 10a, na opštini Stari grad vrši dopusnku delatnost duže od 14 godina angažujući kadar iz redovnog rada i pored toga što nema rešenje Ministarstva propisano zakonom. Uposleni kadar plaća iz budžeta RS. Direktor zavoda je tek 10. novembra 2022. godine podneo zahtev za donošenje rešenja o radu ove ambulante što potvrđuje da od nabavke holtera 2008. godine do danas ambulanta radi protivpravno, što rezultira manjim brojem angažovanih lekara za terenski rad i pružanje hitne medicinske pomoći građanima i građankama.
Statut Zavoda za urgentnu medicinu Beograd, u svojim uvodnim odredbama u članu 3. propisuje da se statusne promene Zavoda, kao i promene proširenja delatnosti, vrše na način i po postupku utvrđenim zakonom.
Članom 15. Statuta Zavoda za urgentnu medicinu Beograd propisana je unutrašnja organizacija Zavoda u kojoj se navodi sledeće:
U cilju efikasnijeg, racionalnijeg obavljanja delatnosti u Zavodu se obrazuju sledeće organizacione jedinice:
1. Služba za hitnu medicinsku pomoć
2. Služba za tehničku podršku
3. Služba za pravno i ekonomsko-finansijske poslove
4. Služba za tehničke i druge slične poslove
5. Odsek za internu reviziju
U sastavu organizacionih jedinica iz stava 1. tačke 1-4 ovog člana obrazuju se uže organizacione jedinice koje se utvrđuju aktom o organizaciji i sistematizaciji poslova, koji donosi Upravni odbor.
U Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji poslova, članovi 23. i 24. navodi se:
član 23.
U okviru ambulante HMP obavljaju se lekarski pregledi odraslih i dece i pruža hitna medicinska pomoć na mestu događaja i u toku sanitetskog prevoza iz ambulante do nadležne stacionarne zdravstvene ustanove.
Član 24.
Ambulantu HMP formiraju dr. Med. U ambulanti, dr. Med. Specijalista u ambulanti, medicinski tehničar u ambulanti.
Članom 33. Zakona o zdravstenoj zaštiti propisano je između ostalog i sledeće:
Na osnovu rešenja o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti, zdravstvena ustanova i njena organizaciona jedinica van sedišta zdravstvene ustanove, upisuje se u Registar zdravstvenih ustanova, koji se vodi u APR, u skladu sa zakonom.
Zdravstvena ustanova stiče svojstvo pravnog lica i počinje sa radom danom upisa u Registar zdravstvenih ustanova iz stava 8. ovog člana.
Organizaciona jedinica van sedišta zdravstvene ustanove počinje sa radom danom upisa u Registar zdravstvenih ustanova, u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.
Na osnovu prijave koju je Pokret pravo na život – Meri podneo Antikorupcijskom timu Ministarstva zdravlja, zdravstvena inspekcija izvršila je vanredni inspekcijski nadzor i utvrdila da Zavod poseduje rešenje Ministarstva zdravlja o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti – hitna medicinska pomoć, o čemu je obavestila Pokret dopisom broj 531-02-1030/2022-07 od 14. novembra 2022. godine. U istom dopisu Pokret je obavešten da je direktor Zavoda dana 10. novembra 2022. godine uputio Ministarstvu zdravlja zahtev za donošenje odluke o davanju saglasnosti u vezi sa daljim funkcionisanjem i radom ambulante Zavoda u opštini Stari grad.
Gore izneti podaci dovode do sledećih zaključaka:
Nijedna od ambulanata koje rade van Zavoda, iako je Statutom i Pravilnikom o sistematizaciji i organizaciji ambulanta prepoznata kao posebna organizaciona jedinica, nije upisana u Registar zdravstvenih ustanova, što je propisano članom 33. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Za ambulante koje su osnovane u Domu zdravlju Batajnica i Domu zdravlja Sremčica, zatraženo je mišljenje nadležnih institucija i izvršeno detaljno istraživanje pre osnivanja ovih ambulanata.
Za ambulante koje su osnovane na osnovu ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji postoji više odstupanja od ranije prakse, kao i nepoštovanje propisa koja se ogledaju u sledećem:
- Nije zatraženo mišljenje nijedne relevantne institucije o osnivanju ambulanata.
- Nije izvršeno nijedno istraživanje o realnim potrebama navedenih ambulanata.
- Broj pregleda na godišnjem nivou ukazuje da ne postoji realna potreba za vanrednim angažovanjem kadra u pomenutim privrednim subjektima.
- Zakon i pravilnici prepoznaju samo poslovno-tehničku saradnju između dve zdravstvene ustanove, a ne i između zdravstvene ustanove i privrednih subjekata.
Angažovanje radnog kadra u Zavodu za urgentnu medicinu
Kao što je ranije u ovoj analizi navedno, određen broj lekara i tehničara uposlen je na dežurstva u ambulantama na osnovu ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji. Za potrebe ovog izveštaja analiziran je ugovor između JP Ada ciganlija i Zavoda.
Radnici/e Zavoda angažovani su na osnovu ugovora koji je putem javne nabavke sprovelo JP Ada ciganlija. Prema tom ugovoru za angažovanje i dežurstvo četiri ekipe u periodu od dva meseca letnje sezone iz budžeta JP Ada ciganlija izdvojeno je 4.799.250 dinara. Kadar koji se angažuje, s obzirom na to da je u pitanju dežurstvo, iako ne bi smeo biti angažovan iz redovnog rada, angažuje se iz redovnog rada. Ovaj novac se iz budžeta JP Ada ciganlija izdvaja i uplaćuje Zavodu na osnovu pomenutog ugovora što se u zavodu knjiži kao sopstveni prihod od dežurstva, dok se zarade izvršiocima isplaćuju iz sredstava koje obezbeđuje osnivač, Ovu informaciju je potvrdio i sam Zavod dopisom broj 1291 od 08. 02. 2023. godine. Imajući u vidu broj građana koji u vreme letnje sezone poseti kupalište Ada ciganlija, puno veća je opravdanost da se kadar dodeljen Zavodu rasporedi na tom mestu besplatno, za razliku od privrednih društava gde se kadrovi iz redovnog rada raspoređuju potpuno besplatno, a njihovo angažovanje se plaća iz budžeta.
Pored navedenog, ugovori potpisani između JP Ada ciganlija i Zavoda za urgentnu medicinu Beograd propisuju dežurstvo medicinskih ekipa u periodu od 12. juna do 29. avgusta za 2021. godinu, odnosno od 27. juna do 4. septembra za 2022. godine u periodu od 10 do 19 časova. Prema tenderskoj dokumentaciji u pitanju su 4 ambulante.
- AMBULANTA 1: lekar, medicinski tehničar, vozač, sanitetsko vozilo
- AMBULANTA 2: lekar, medicinski tehničar
- AMBULANTA 3: medicinski tehničar, vozač, sanitetsko vozilo
- AMBULANTA 4: lekar, medicinski tehničar

Iz navedenog proizilazi da su 4 ekipe dežurale na Savskom jezeru 79 dana po 9 sati što je u zbiru 2844 sati dežurstva za 2021 godinu, odnosno 70 dana po 9 sati za 2022. godinu što je u zbiru 2520 sati . Ipak, u godišnjem izveštaju o radu za 2021. godinu (tabela 4), možemo videti da je za celu godinu ubeleženo ukupno 2112,5 sati dežurstva od čega je 1030,3 ubeleženo kao vanredno, a 1082,2 ubeleženo kao redovno dežurstvo, dok u izveštaju o radu zavoda za period januar-septembar 2022. godine (tabela 5) broj ukupno ubeleženih sati dežurstva je 1449,3 odnosno 832 redovnog i 617,3 vanrednog dežurstva.
TABELA 4

TABELA 5

Iz svega navedenog proizilazi da je ukupan broj upisanih sati dežurstva i u 2021. godini, ali i u periodu januar-septembar 2022. godine višestruko manji od broja sati dežurstva po ugovorima koji su sklopljeni sa JP. Ada ciganlija. Osim ovih ugovora, treba imati u vidu i fakturisane usluge dežurstva na različitim manifestacijama, a prema nama dostupnoj dokumentaciji, u 2021. godini je, neračunajući ugovore sa JP. Ada ciganlija, fakturisano ukupno 1500 sati, dok je za period januar-septembar 2022. godine, broj ukupno fakturisanih sati 1807,5, takođe ne računajući ugovore o dežurstvu potpisane sa JP. Ada ciganlija.
U zbiru, sati dežurstva i prikazani sati izgledaju ovako:

Ne ulazeći u to da li su izvršioci uopšte mogli biti angažovani kroz redovna dežurstva na komercijalnim dežurstvima, sam izveštaj ukazuje da veliki broj sati dežurstva nije upisan.
Imajući u vidu da je u ambulantama koje su osnovane po ugovorima o tehničko-poslovnoj saradnji, od 1035 registrovanih pregleda, 1033 rešeno samostalno, jasno je da su samo dva slučaja bila urgentna, dok su ostali slučajevi samostalno rešeni na licu mesta.
Imajući u vidu fakture za februar, mart, april, maj, jun, jul, avgust i sepetembar mesec 2022. godine, ukupan broj fakturisanih sati dežurstva, ne računajući dežurstva 4 ekipe po ugovoru sa JP Ada Ciganlija, iznosi 1807,5 sati.
Kako se u ugovoru potpisanim sa Privrednim društvom „Milan Gale Muškatirović“ pominje angažovanje medicinskih tehničara, a ne lekara, postavlja se pitanje na koji način su evidentirani pregledi u toj ambulanti imajući u vidu da prema postojećim propisima, tehničar ne može da vrši pregled i primenjivati bilo kakvu terapiju bez odobrenja lekara.
Iz priložene tabele (tabela 6) može se videti ukupan broj pregleda po ambulantama kao i broj samostalno rešenih pregleda tokom 2021. godine.
Tabela 6.

Iz tabele broj 7, možemo videti patologiju svih slučajeva u 2021. godini, ali ono što najviše zabrinjava je broj smrtnih slučajeva prilikom intervencija terenskih ekipa koji je 3674, od čega su se čak 3569 smrtna slučaja desila pre dolaska ekipe hitne pomoći.
Tabela 7.

Svi navedeni statistički podaci, javno su dostupni na adresi sajta Zavoda u informatoru o radu.
Zaključak
Na onsovu svih prikupljenih informacija, dokumenata i statističkih podataka, mišljenja smo da se kadar u Zavodu za urgentnu medicinu Beograd, koji se dodeli zavodu na osnovu broja stanovnika, a radi pružanja hitne medicinske pomoći, ne raspoređuje adekvatno usled čega se umanjuje broj terenskih ekipa što za posledicu ima umanjen kvalitet i efikasnost rada Zavoda. Ovakvo postupanje direktno dovodi do smanjene efikasnosti u radu Zavoda za urgentnu medicinu Beograd u odnosu na sve ostale zavode. Procentualno gledano, broj ekipa u odnosu na broj stanovnika Beogradskog zavoda u odnosu na ostala tri zavoda, srazmeran je procentualno manjem broju svih ostalih parametara rada Beogradskog zavoda u odnosu na ostala tri zavoda. Jedna od posledica ovakvog postupanja je i veliki broj smrtnih slučajeva koji je zabeležen u 2021. godini.
Mišljenja smo da je neophodno izvršiti dodatna istraživanja, gore navedene trvdnje potkrepiti dodatnom dokumentacijom nakon čega bi se stvorili osnovi za podnošenje krivičnih prijava zbog nesavesnog rada u službi, zloupotrebe službenog položaja i nenamenskog trošenja budžetskih sredstava.
Donošenjem zakona o hitnoj pomoći onemogućilo bi se ovakvo postupanje rukovodioca koji nepostojanje zakona koriste da kroz članove različitih akata nalaze izgovore za ovakav vid postupanja kojim uskraćuju i otežavaju građanima osnovno ljudsko pravo propisano i ustavom, pravo na život. Ovakva postupanja umanjuju efikasnost rada Zavoda čija je osnovna delatnost pružanje hitne medicinske pomoći, te se osnovna delatnost vrši sa samo 50% kapaciteta.
KONFERENCIJA ZA MEDIJE