{"id":2941,"date":"2025-07-26T22:24:15","date_gmt":"2025-07-26T20:24:15","guid":{"rendered":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/?p=2941"},"modified":"2025-07-27T17:09:15","modified_gmt":"2025-07-27T15:09:15","slug":"pravni-vakuum-u-radu-hitne-pomoci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/2025\/07\/26\/pravni-vakuum-u-radu-hitne-pomoci\/","title":{"rendered":"Pet godina pravnog vakuuma u hitnoj pomo\u0107i: koliko jo\u0161 \u017eivota mora biti izgubljeno?"},"content":{"rendered":"\n<p>U Republici Srbiji, <strong>pet godina traje pravni vakuum u radu hitne pomo\u0107i<\/strong> \u2013 iako je pravo na hitnu medicinsku pomo\u0107 garantovano Ustavom i zakonom. Ipak, stvarnost pokazuje da je to pravo postalo privilegija \u2013 dostupno ne po potrebi, ve\u0107 po ne\u010dijoj subjektivnoj proceni, bez jasnih pravila i bez odgovornosti. Ministarstvo zdravlja ve\u0107 pet godina kr\u0161i <strong>\u010dlan 83. stav 4. Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi<\/strong>, koji ga obavezuje da donese podzakonski akt o na\u010dinu trija\u017ee pacijenata, medicinskim kriterijumima za hitna stanja i postupanju ekipa hitne pomo\u0107i. Taj pravilnik je, prema zakonu, morao biti donet najkasnije do oktobra 2020. godine. Danas, sredinom 2025. godine, takav pravilnik i dalje ne postoji \u2013 stvoren je opasan pravni vakuum.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160ta to zna\u010di u praksi?<\/h2>\n\n\n\n<p>Bez jasno propisanih kriterijuma i protokola za rad hitne slu\u017ebe u celoj zemlji, posledice po gra\u0111ane su vi\u0161estruke i te\u0161ke:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Niko nije <strong>obavezan<\/strong> da po\u0161alje ekipu \u010dak ni kada je \u017eivot pacijenta o\u010digledno ugro\u017een. Odluka da li \u0107e pomo\u0107 biti poslata zavisi od subjektivne procene dispe\u010dera.<\/li>\n\n\n\n<li>Odluke se donose <strong>proizvoljno, telefonom<\/strong>, \u010desto od strane pojedinca, bez ikakve nezavisne kontrole ili nadzora.<\/li>\n\n\n\n<li>Ne postoji <strong>odgovornost<\/strong> kada pacijent premine jer pomo\u0107 nije poslata \u2013 slu\u010dajevi se interno zatvaraju uz obrazlo\u017eenje da \u201cnije bilo propusta u postupanju\u201d.<\/li>\n\n\n\n<li>Ustanove hitne pomo\u0107i pozivaju se na interne protokole umesto na zakon, \u0161to zna\u010di da svaka ustanova mo\u017ee imati razli\u010dita pravila; jedinstveni standard ne postoji.<\/li>\n\n\n\n<li>Resursi hitne slu\u017ebe (lekari, vozila) sve se \u010de\u0161\u0107e koriste za <strong>komercijalne svrhe<\/strong> \u2013 prioritet imaju sanitetski prevozi, medicinska obezbedjenja javnih skupova, podr\u0161ka privatnim klinikama koje se napla\u0107uju, dok prave hitne intervencije \u010dekaju.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Drugim re\u010dima, u odsustvu pravilnika, \u017eivotno va\u017ena slu\u017eba funkcioni\u0161e naslepo. Gra\u0111ani nemaju garanciju da \u0107e ekipa iza\u0107i na teren \u010dak i u krajnje ozbiljnim situacijama, jer ne postoje jasno definisani kriterijumi \u0161ta se smatra hitnim stanjem.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako se izbegava odgovornost?<\/h2>\n\n\n\n<p>Kada ekipa hitne pomo\u0107i <strong>nije poslata<\/strong>, pravno bi odgovornost trebalo da snosi zdravstvena ustanova kao pravno lice \u2013 jer nije postupila u skladu sa zakonom. Na primer, \u010dlan 258. Zakona o zdravstvenom osiguranju propisuje sankcije ako se pacijentu uskrati zakonom predvi\u0111ena hitna pomo\u0107. Me\u0111utim, u praksi se to ne de\u0161ava. Zdravstvena inspekcija <strong>ne podnosi prekr\u0161ajne prijave<\/strong> protiv ustanova niti odgovornih lica. Umesto toga, inspekcija pribavlja <em>stru\u010dna mi\u0161ljenja<\/em> \u2013 tra\u017ei od lekarskih komisija internih u toj istoj ustanovi da ocenjuju da li je bilo propusta. Tako\u0111e, poziva se na \u201c<strong>doktrinarne stavove<\/strong>\u201d \u2013 maglovit pojam koji <strong>nije pravna kategorija<\/strong> niti deo va\u017ee\u0107ih propisa.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako se pravna odgovornost preme\u0161ta na teren \u201estru\u010dne procene\u201c. Slu\u010daj se zatvara uz zaklju\u010dak komisije zaposlenih da je odluka bila stvar stru\u010dne procene, a ne kr\u0161enja propisa. Niko ne odgovara, jer se formalno zakoni \u201cnisu ni prekr\u0161ili\u201d \u2013 budu\u0107i da pravilnik ne postoji. <strong>\u010cak i kada pacijent premine<\/strong>, zvani\u010dni nalazi \u010desto glase da \u201cnije bilo propusta u postupanju\u201d zato \u0161to se neko iz tima pozvao na subjektivni utisak da \u201cnije bilo hitno\u201d \u2013 donesen <strong>bez pregleda pacijenta, bez dolaska na lice mesta, bez medicinske <\/strong>dokumentacije. Na taj na\u010din, sistemski se zata\u0161kava kr\u0161enje prava pacijenata: svaki takav smrtni ishod predstavlja se kao neminovan, umesto kao potencijalno spre\u010div propust.<\/p>\n\n\n\n<p>U takvim okolnostima, teret dokazivanja prebacuje se na porodice preminulih. One su prinu\u0111ene da, u sudskim postupcima, dokazuju uzro\u010dno-posledi\u010dnu vezu \u2013 da bi njihovi najmiliji pre\u017eiveli da je ekipa hitne pomo\u0107i blagovremeno poslata. Takav zahtev je u urgentnim stanjima gotovo nemogu\u0107, jer priroda tih stanja nikada ne dopu\u0161ta apsolutnu sigurnost u pogledu ishoda.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugim re\u010dima, <strong>iako je Ministarstvo prekr\u0161ilo zakon ne donose\u0107i propise koji bi uredili rad hitne pomo\u0107i, ono ne snosi nikakvu odgovornost<\/strong>. Umesto toga, odgovornost se prebacuje na gra\u0111ane, koji su prisiljeni da dokazuju nemogu\u0107e \u2013 da bi njihovi najmiliji bili \u017eivi da je sistem funkcionisao.<\/p>\n\n\n\n<p>Zvani\u010dna dokumenta do kojih je do\u0161ao Pokret \u201cPravo na \u017eivot \u2013 MERI\u201d to potvr\u0111uju. U odgovorima Ministarstva zdravlja i zdravstvene inspekcije, koje je sopstvenim potpisom overio ministar zdravlja <strong>Zlatibor Lon\u010dar<\/strong>, navodi se da <strong>nije pokrenut nijedan postupak<\/strong> povodom smrti pacijenata ili uskra\u0107ivanja hitne pomo\u0107i u poslednjih nekoliko godina. Svi prijavljeni slu\u010dajevi re\u0161avani su kroz interne <em>stru\u010dne nadzore<\/em>, i ni u jednom slu\u010daju nisu utvr\u0111ene gre\u0161ke u postupanju niti izre\u010dene sankcije odgovornima. Drugim re\u010dima, <strong>svaka prijava je zatvorena bez posledica<\/strong> po institucije i osoblje \u2013 \u010dak i u situacijama gde je ishod bio smrt pacijenta, a ekipa uop\u0161te nije ni poslata.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Zvani\u010dni dokument: priznanje Ministarstva zdravlja<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p>&#8220;<em><em>Komisija koja je izvr\u0161ila vanredni spoljni nadzor stru\u010dnog rada spornom prilikom, u svom zaklju\u010dku je konstatovala da <strong>uzimaju\u0107i u obzir \u010dinjenicu da na republi\u010dkom nivou zvani\u010dno ne postoji dokument kojim se defini\u0161u doktrinari stavovi<\/strong> sa uputstvom i protokolima za prijem, obradu i trija\u017eu poziva u Trija\u017eno distributivnim centrima Zavoda hitne medicinske pomo\u0107i, kao i slu\u017ebama hitne medicinske pomo\u0107i, <strong>ne mo\u017ee se precizno ni definisati eventualni propust<\/strong><\/em><\/em>.&#8221;<br><em>(Dopis Ministarstva zdravlja, potpisan od strane ministra Zlatibora Lon\u010dara)<\/em><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p>Ovim re\u010dima Ministarstvo otvoreno priznaje da odluke koje odre\u0111uju da li \u0107e ekipa hitne pomo\u0107i iza\u0107i na teren \u2013 <strong>nemaju nikakav pravni niti pisani osnov.<\/strong> Time se pravni vakuum koristi kao opravdanje za proizvoljno odlu\u010divanje i izbegavanje odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"573\" height=\"585\" src=\"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Untitled-1.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-2943\" style=\"width:725px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Untitled-1.png 573w, https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Untitled-1-294x300.png 294w\" sizes=\"(max-width: 573px) 100vw, 573px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Hitna pomo\u0107 u brojkama (2020\u20132024)<\/h2>\n\n\n\n<p>Da bismo sagledali razmere ovog problema, pogledajmo zvani\u010dne podatke Gradskog zavoda za urgentnu medicinu Beograd za poslednjih pet godina. Upravo Beograd ima najve\u0107i obim hitnih intervencija u zemlji, te njegove brojke jasno odra\u017eavaju stanje sistema hitne pomo\u0107i:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table class=\"has-fixed-layout\"><thead><tr><th><strong>Godina<\/strong><\/th><th><strong>Broj poziva (194)<\/strong><\/th><th><strong>Broj terenskih intervencija<\/strong><\/th><th><strong>Broj smrtnih slu\u010dajeva<\/strong><\/th><\/tr><\/thead><tbody><tr><td>2020<\/td><td>607.455<\/td><td>78.933<\/td><td>3.702<\/td><\/tr><tr><td>2021<\/td><td>582.924<\/td><td>91.124<\/td><td>3.674<\/td><\/tr><tr><td>2022<\/td><td>576.273<\/td><td>89.560<\/td><td>3.451<\/td><\/tr><tr><td>2023<\/td><td>549.350<\/td><td>93.933<\/td><td>3.421<\/td><\/tr><tr><td>2024<\/td><td>540.006<\/td><td>96.166<\/td><td>3.456<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/beograd194.rs\/rs\/%D0%BE-%D0%BD%D0%B0%D0%BC%D0%B0\/%D0%B8%D0%BD%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%80-%D0%BE-%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" title=\"\">Zvani\u010dni izve\u0161taji o radu ZUM Beograd<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 povr\u0161na analiza ovih brojeva otkriva nekoliko zabrinjavaju\u0107ih trendova. <strong>Broj ostvarenih poziva<\/strong> gra\u0111ana na broj hitne pomo\u0107i (194) opadao je svake godine \u2013 sa preko 600 hiljada u 2020, na oko 540 hiljada u 2024. godini. Istovremeno, <strong>broj terenskih intervencija<\/strong> nije se smanjio, ve\u0107 je \u010dak porastao (sa ~78 hiljada u 2020. na preko 96 hiljada intervencija u 2024). Ove brojke otkrivaju i poraznu \u010dinjenicu: <strong>u proseku samo oko 15,8% poziva na broj 194 rezultira slanjem ekipe na teren. Drugim re\u010dima, \u010dak oko 84% gra\u0111ana koji zatra\u017ee pomo\u0107 ne do\u010dekaju dolazak hitne pomo\u0107i.<\/strong> Ovaj nesrazmeran odnos izme\u0111u broja poziva i intervencija otvara ozbiljno pitanje \u2013 na osnovu kojih kriterijuma se odlu\u010duje kome \u0107e pomo\u0107 biti poslata, a kome ne, i da li su ti kriterijumi zasnovani na medicinskim prioritetima ili proizvoljnim procenama dispe\u010dera?<\/p>\n\n\n\n<p>Najalarmantniji je ipak <strong>broj smrtnih ishoda<\/strong> evidentiranih u intervencijama. Godi\u0161nje se u Beogradu zabele\u017ei izme\u0111u 3.400 i 3.700 smrtnih slu\u010dajeva u radu hitne slu\u017ebe. Konkretno, 2023. godine Zavod je registrovao <strong>3.421 smrtni slu\u010daj<\/strong> \u2013 \u0161to je <strong>preko 9 umrlih dnevno<\/strong> na podru\u010dju Beograda. Ni 2024. godina nije bila ni\u0161ta bolja sa 3.456 smrtnih ishoda (prosek od oko 9,5 dnevno).<img decoding=\"async\" src=\"blob:https:\/\/chatgpt.com\/6b3c9be8-1a39-4a52-8483-82768aea045d\" alt=\"\"><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Pravni vakuum i ugro\u017eena prava gra\u0111ana<\/h2>\n\n\n\n<p>Nepostojanje pravilnika o radu hitne pomo\u0107i nije puka birokratska formalnost \u2013 ono stvara <strong>pravni vakuum<\/strong> koji svakodnevno uti\u010de na \u017eivote gra\u0111ana. Zakonodavac je jasno propisao obavezu dono\u0161enja tog akta upravo da bi se definisali standardi pru\u017eanja urgentne pomo\u0107i. Kada tog akta nema, de\u0161ava se da odredbe zakona postaju neprimenljive. Na primer, <strong>\u010dlan 62. Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi<\/strong> nala\u017ee da je zdravstvena ustanova du\u017ena da pru\u017ei hitnu medicinsku pomo\u0107 <em>\u201eu skladu sa zakonom\u201c<\/em>. Ali kako pravilnici koji bi operacionalizovali tu odredbu nisu doneti, fraza \u201cu skladu sa zakonom\u201d gubi smisao \u2013 <strong>zakon ne pru\u017ea jasna pravila<\/strong> kojima bi se rukovodili dispe\u010deri i lekari na terenu. Tako na scenu stupaju <strong>\u201cdoktrinarni stavovi\u201d<\/strong> \u2013 izraz koji nije zakonski definisan, niti postoji jedinstveni dokument koji ga obja\u0161njava. U praksi, to zna\u010di da svaka slu\u017eba (pa \u010dak i svaki dispe\u010der pojedina\u010dno) mo\u017ee imati svoje vi\u0111enje \u0161ta je hitno a \u0161ta ne.<\/p>\n\n\n\n<p>Situaciono istra\u017eivanje Pokreta MERI pokazalo je da se ovi navodni \u201estru\u010dni stavovi\u201c koriste retroaktivno da opravdaju neizlazak ekipa, i pri tom su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Neujedna\u010deni<\/strong> \u2013 isti simptomi se u razli\u010ditim situacijama klasifikuju razli\u010dito. Ono \u0161to je jednom dispe\u010deru \u201chitno\u201d, drugom mo\u017ee biti \u201cnije hitno\u201d.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Neprecizni<\/strong> \u2013 ne postoje jasna pisana pravila koja ih defini\u0161u, ve\u0107 se prenose usmeno i arbitrarno.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Zloupotrebljivi<\/strong> \u2013 slu\u017ee kao izgovor <em>posle<\/em> \u010dinjenice, da se objasni za\u0161to pomo\u0107 nije poslata, umesto da postoji protokol koji bi <em>pre<\/em> poziva definisao kriterijume.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Na primer, u jednom od prijavljenih slu\u010dajeva, simptomi poput kolapsa, nekontrolisanog povra\u0107anja, hladnog znojenja i ote\u017eanog govora <strong>ocenjeni su kao \u201cnehitni\u201d<\/strong> \u2013 ekipa nije poslata, uz obrazlo\u017eenje da je takva procena bila u skladu sa \u201cdoktrinarnim stavom\u201d. Ipak, u nekoliko drugih poziva sa istim tim simptomima, poziv je ozna\u010den kao <strong>prvi stepen hitnosti<\/strong> i ekipa je odmah upu\u0107ena. Ovakav diskrecioni pristup, bez pravila, gra\u0111anima prakti\u010dno uskra\u0107uje <strong>pravnu sigurnost<\/strong> \u2013 nikad ne mo\u017eete biti sigurni da li \u0107e vam, u istoj \u017eivotnoj opasnosti, u jednom gradu pomo\u0107 sti\u0107i a u drugom biti odbijena.<\/p>\n\n\n\n<p>Posledice ovog pravnog haosa poga\u0111aju i osnovna <strong>ustavna prava gra\u0111ana<\/strong>. Ustav Srbije jem\u010di <strong>pravo na \u017eivot<\/strong> kao neprikosnoveno \u2013 dr\u017eava je du\u017ena da to pravo \u0161titi. Ako neko izgubi \u017eivot jer mu je uskra\u0107ena medicinska pomo\u0107, postavlja se pitanje da li je dr\u017eava ispunila tu obavezu. Tako\u0111e, Ustav (i Evropska konvencija o ljudskim pravima, \u010dlan 13) garantuju pravo na <strong>delotvoran pravni lek<\/strong>. Me\u0111utim, u opisanom sistemu porodice preminulih <strong>nemaju efikasan pravni lek<\/strong>: njihovi poku\u0161aji da dobiju pravdu uglavnom se svode na pritu\u017ebe zdravstvenim ustanovama, koje zatim same sebe \u201cistra\u017euju\u201d i o\u010dekivano utvrde da propusta nije bilo. Ne postoji nezavisno telo niti sudska praksa koja bi tim porodicama pru\u017eila satisfakciju i ispravila nepravdu. Ukratko, <strong>pravni poredak nije pru\u017eio za\u0161titu gra\u0111anima<\/strong> onda \u043a\u0430\u0434\u0430 im je bio najpotrebniji \u2013 u trenucima borbe za \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Da li se pravni vakuum odr\u017eava radi profita?<\/h3>\n\n\n\n<p>Otvara se i va\u017eno pitanje: <strong>da li je vi\u0161egodi\u0161nje nedono\u0161enje pravilnika slu\u010dajno \u2013 ili svesno odr\u017eavan prostor za proizvoljno kori\u0161\u0107enje resursa hitne pomo\u0107i?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Naime, prema <strong>\u010dlanu 144 Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi<\/strong>, zdravstvene ustanove u javnoj svojini, pored sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i bud\u017eeta, mogu ostvarivati prihode i <strong>pru\u017eanjem usluga koje nisu obuhva\u0107ene ugovorom sa organizacijom obaveznog zdravstvenog osiguranja<\/strong> \u2013 tzv. \u201esopstvena sredstva\u201c. To uklju\u010duje i naplatu odre\u0111enih usluga, poput sanitetskog prevoza, komercijalnih pregleda i drugih intervencija.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, zakon istovremeno propisuje da se <strong>upotreba javnih sredstava za te svrhe mora odvijati u skladu sa zakonom.<\/strong> Kada <strong>ne postoji podzakonski akt<\/strong> koji precizno reguli\u0161e \u0161ta spada u javnu, a \u0161ta u komercijalnu uslugu hitne pomo\u0107i, otvara se prostor za <strong>proizvoljno raspore\u0111ivanje kadra i vozila<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugim re\u010dima: <strong>ako nema jasnih pravila, prioritet se mo\u017ee davati uslugama koje se napla\u0107uju<\/strong>, dok se gra\u0111anima koji zovu zbog hitnog stanja mo\u017ee odgovoriti da \u201ene ispunjavaju kriterijume za izlazak ekipe\u201c. Takva praksa, u kojoj resursi hitne slu\u017ebe mogu biti kori\u0161\u0107eni za sticanje prihoda na ra\u010dun \u201esopstvenih sredstava\u201c, dok se \u017eivotno ugro\u017eeni gra\u0111ani ostavljaju bez pomo\u0107i, predstavlja ozbiljan eti\u010dki i pravni problem.<\/p>\n\n\n\n<p>Dodatno, treba podsetiti da je <strong>svaka zdravstvena ustanova, bilo javna ili privatna, du\u017ena da pru\u017ei hitnu medicinsku pomo\u0107<\/strong> u skladu sa zakonom. Imaju\u0107i u vidu zna\u010dajan broj privatnih klinika i bolnica koje funkcioni\u0161u u okviru zdravstvenog sistema Srbije, name\u0107e se i <strong>pitanje da li upravo nesaglasja oko regulisanja njihove uloge u pru\u017eanju hitne pomo\u0107i ko\u010de usvajanje ovog podzakonskog akta<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako ovi navodi nisu zvani\u010dno potvr\u0111eni, \u010dinjenica da je rad na pravilniku vi\u0161e puta zastao upravo u segmentu koji defini\u0161e postupanje privatnih ustanova otvara sumnju da <strong>interesi mo\u0107nih lobija mo\u017eda imaju uticaj na vi\u0161egodi\u0161nje odlaganje dono\u0161enja ovog klju\u010dnog akta.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Praksa Evropskog suda za ljudska prava \u2013 pouke za Srbiju<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Slu\u010daj Srbije nije izolovan. <strong>Evropski sud za ljudska prava (ESLJP)<\/strong> je vi\u0161e puta utvrdio da dr\u017eava kr\u0161i <strong>\u010dlan 2 Evropske konvencije o ljudskim pravima (pravo na \u017eivot)<\/strong> kada:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>ne obezbedi odgovaraju\u0107u i pravovremenu hitnu medicinsku pomo\u0107;<\/li>\n\n\n\n<li>ne sprovede delotvornu istragu nakon smrti osobe koja je bila pod njenom za\u0161titom.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Relevantni slu\u010dajevi:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Asiye Gen\u00e7 protiv Turske (2015)<\/strong> \u2013 Sud je utvrdio kr\u0161enje \u010dlana 2 jer hitna pomo\u0107 nije blagovremeno reagovala na pozive za prevoz kriti\u010dno bolesnog deteta: <em>\u201eThe child died because it had not been offered any treatment. Such a situation constituted a denial of medical care such as to put a person\u2019s life in danger.\u201c<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Mehmet \u015eent\u00fcrk i Bekir \u015eent\u00fcrk protiv Turske (2013)<\/strong> \u2013 Utvr\u0111eno je kr\u0161enje \u010dlana 2 jer je \u017eena u poro\u0111ajnoj komplikaciji izgubila \u017eivot zbog birokratskog odbijanja bolnica da je prime. Sud je naglasio: <em>\u201eThe applicants had been denied the possibility of access to appropriate emergency treatment.\u201c<\/em><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Byrzykowski protiv Poljske (2006)<\/strong> \u2013 Sud je ocenio da Poljska nije obezbedila adekvatan nadzor i reagovanje nakon te\u0161kih propusta u poro\u0111ajnoj nezi, \u010dime je prekr\u0161eno pravo na \u017eivot.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Fernandes de Oliveira protiv Portugala (2019)<\/strong> \u2013 Utvr\u0111eno je kr\u0161enje \u010dlana 2 zbog izostanka delotvorne istrage i za\u0161tite pacijenta u dr\u017eavnoj ustanovi.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Poruka ovih presuda je jasna:<\/strong> dr\u017eava mora da obezbedi organizovan, funkcionalan i pravno ure\u0111en sistem hitne medicinske pomo\u0107i. Ako takav sistem ne postoji ili ne funkcioni\u0161e, dr\u017eava je odgovorna za posledice \u2013 uklju\u010duju\u0107i i smrt pacijenata.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Poziv na odgovornost i hitno re\u0161avanje problema<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p><em>Kada zakon ne va\u017ei pet godina, to vi\u0161e nije propust. To je sistem.<\/em> A taj sistem ve\u0107 ima \u017ertve. Svaki novi dan odlaganja zna\u010di novu mogu\u0107nost za izgubljen ljudski \u017eivot. Zato vi\u0161e nema izgovora \u2013 <strong>odgovorni moraju odgovarati, a pravila moraju biti uspostavljena odmah.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pokret \u201cPravo na \u017eivot \u2013 MERI\u201d zahteva:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>hitno dono\u0161enje pravilnika<\/strong> o na\u010dinu rada hitne pomo\u0107i, kako bi se napokon uvelo jasno i obavezuju\u0107e pravilo slu\u017ebe koja spa\u0161ava \u017eivote;<\/li>\n\n\n\n<li><strong>utvr\u0111ivanje odgovornosti<\/strong> za vi\u0161egodi\u0161nje ignorisanje zakonske obaveze, jer neka\u017enjivost samo produ\u017eava agoniju sistema koji ne funkcioni\u0161e.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Koliko jo\u0161 \u017eivota treba da bude izgubljeno da bi se ova tema shvatila ozbiljno? Vreme je da se prekine sa praksom \u0107utanja i prebacivanja krivice na \u201cstru\u010dne stavove\u201d. <strong>Zakon mora da va\u017ei za sve \u2013 pravo na hitnu pomo\u0107 mora biti jednako za svakog gra\u0111anina.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Pravni korak: Ustavna \u017ealba kao po\u010detak pravne borbe<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Zbog svega navedenog, Pokret \u201ePravo na \u017eivot \u2013 MERI\u201c je preduzeo <strong>pravne korake.<\/strong> Na\u0161 pravni tim je <strong>pripremio Ustavnu \u017ealbu<\/strong> protiv Ministarstva zdravlja zbog vi\u0161egodi\u0161njeg ne\u010dinjenja \u2013 nedono\u0161enja podzakonskog akta o organizaciji i radu hitne medicinske pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>U \u017ealbi se jasno isti\u010de da je propu\u0161tanjem da se donese ovaj pravilnik Ministarstvo zdravlja <strong>direktno povredilo prava gra\u0111ana garantovana Ustavom Republike Srbije (\u010dl. 24 i 68)<\/strong>, kao i obaveze iz <strong>\u010dlana 2 i 13 Evropske konvencije o ljudskim pravima<\/strong> \u2013 pravo na \u017eivot i pravo na delotvoran pravni lek.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Od Ustavnog suda zahtevamo da:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>utvrdi da je do\u0161lo do povrede Ustava;<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li><strong>nalo\u017ei Ministarstvu zdravlja<\/strong> da u roku od 90 dana donese podzakonski akt kojim \u0107e se urediti na\u010din i organizacija rada slu\u017ebi hitne medicinske pomo\u0107i.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Ovaj korak je deo \u0161ire pravne borbe: ukoliko Ustavni sud ne obezbedi za\u0161titu ustavom zagarantovanih prava, slede\u0107a instanca je <strong>obra\u0107anje Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu<\/strong>, kako bi se utvrdilo da li je dr\u017eava Srbija prekr\u0161ila pozitivne obaveze u za\u0161titi prava na \u017eivot svojih gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Dr\u017eava mora biti svesna posledica<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Dr\u017eava Srbija mora biti svesna da \u0107e <strong>utvr\u0111ivanje povrede \u010dlana 2 Evropske konvencije<\/strong> pred Evropskim sudom za ljudska prava imati dalekose\u017ene posledice.<\/p>\n\n\n\n<p>Takva presuda ne zna\u010di samo formalnu osudu. Ona:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>obavezuje dr\u017eavu<\/strong> da isplati pravi\u010dnu naknadu porodicama \u017ertava,<\/li>\n\n\n\n<li><strong>name\u0107e obavezu<\/strong> da sprovede op\u0161te mere \u2013 me\u0111u kojima su dono\u0161enje zakonskih i podzakonskih akata, reformisanje rada hitne pomo\u0107i i uspostavljanje mehanizama odgovornosti,<\/li>\n\n\n\n<li><strong>otvara put<\/strong> za stotine pojedina\u010dnih tu\u017ebi porodica preminulih pred doma\u0107im sudovima, koje \u0107e mo\u0107i da se pozovu na presudu Strazbura kao pravni osnov za naknadu \u0161tete.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Drugim re\u010dima, <strong>\u0161to dr\u017eava du\u017ee odla\u017ee re\u0161avanje ovog problema, to \u0107e posledice biti te\u017ee<\/strong> \u2013 i u finansijskom, i u institucionalnom, i u ljudskom smislu.<\/p>\n\n\n\n<p>Pokret \u201ePravo na \u017eivot \u2013 MERI\u201c \u0107e, ukoliko to bude neophodno, istrajati u obra\u0107anju svim nadle\u017enim doma\u0107im i me\u0111unarodnim institucijama dok se ne uspostavi sistem koji \u0107e garantovati pravo svakog gra\u0111anina na blagovremenu hitnu medicinsku pomo\u0107 \u2013 <strong>jer ljudski \u017eivot nema cenu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<div class=\"ast-oembed-container \" style=\"height: 100%;\"><iframe title=\"Hitna pomo\u0107 u Srbiji: Bez zakona, bez odgovornosti \u2013 za pet godina 17.000 preminulih pacijenata\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/_ts3muK2VmU?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/div>\n<\/div><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Republici Srbiji, pet godina traje pravni vakuum u radu hitne pomo\u0107i \u2013 iako je pravo na hitnu medicinsku pomo\u0107 garantovano Ustavom i zakonom. Ipak, stvarnost pokazuje da je to pravo postalo privilegija \u2013 dostupno ne po potrebi, ve\u0107 po ne\u010dijoj subjektivnoj proceni, bez jasnih pravila i bez odgovornosti. Ministarstvo zdravlja ve\u0107 pet godina kr\u0161i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2945,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_eb_attr":"","_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[42,46,41,64],"class_list":["post-2941","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog","tag-hitna-pomoc","tag-ministarstvo-zdravlja","tag-pravo-na-zivot","tag-ustavna-zalba"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2941","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2941"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2941\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2948,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2941\/revisions\/2948"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2945"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2941"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2941"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2941"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}