{"id":3302,"date":"2026-01-25T17:16:02","date_gmt":"2026-01-25T15:16:02","guid":{"rendered":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/?p=3302"},"modified":"2026-02-18T11:04:15","modified_gmt":"2026-02-18T10:04:15","slug":"studija-slucaja-ada-ciganlija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/2026\/01\/25\/studija-slucaja-ada-ciganlija\/","title":{"rendered":"Studija slu\u010daja &#8220;Ada Ciganlija&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<div style=\"\n  background-color:#f5f5f5;\n  padding:40px;\n  border:1px solid #e0e0e0;\n  border-radius:6px;\n  max-width:1100px;\n  margin:40px auto;\n\">\n\n<h2>STUDIJA SLU\u010cAJA<\/h2>\n\n<p>\n  <strong>Anga\u017eovanje kapaciteta hitne medicinske pomo\u0107i na medicinskom obezbe\u0111enju kupali\u0161ta Ada Ciganlija<\/strong><br>\n  Normativni, operativni i sistemski aspekti\n<\/p>\n\n<hr>\n\n<p>\n  <strong>Pokret Pravo na \u017eivot \u2013 MERI<\/strong><br>\n  Beograd, 2026. godine\n<\/p>\n\n<hr>\n\n<h3>UVOD<\/h3>\n\n<p>\n  Ova studija razmatra normativne, organizacione i operativne posledice planskog anga\u017eovanja\n  javne hitne medicinske pomo\u0107i van njene osnovne delatnosti, na primeru medicinskog\n  obezbe\u0111enja kupali\u0161ta Ada Ciganlija.\n<\/p>\n\n<p>\n  Cilj dokumenta nije utvr\u0111ivanje individualne odgovornosti, ve\u0107 identifikovanje sistemskih\n  obrazaca i rizika koji mogu uticati na dostupnost hitne medicinske pomo\u0107i gra\u0111anima.\n<\/p>\n\n<hr>\n\n<h3>SADR\u017dAJ<\/h3>\n\n<ul>\n  <li><a href=\"#poglavlje-1\">1. Razgrani\u010denje izme\u0111u hitne medicinske pomo\u0107i i medicinskog obezbe\u0111enja<\/a><\/li>\n  <li><a href=\"#poglavlje-2\">2. Normativni okvir i granice zakonitog anga\u017eovanja<\/a><\/li>\n  <li><a href=\"#poglavlje-3\">3. Primena normativnog okvira na slu\u010daj Ada Ciganlija<\/a><\/li>\n  <li><a href=\"#poglavlje-4\">4. Kvantifikacija izuzetih kapaciteta i operativni efekti<\/a><\/li>\n  <li><a href=\"#poglavlje-5\">5. Uticaj na gra\u0111ane i dokumentovani sistemski rizik (slu\u010daj S. K.)<\/a><\/li>\n  <li><a href=\"#poglavlje-6\">6. Zavr\u0161na razmatranja i potreba za jasnim razgrani\u010denjem<\/a><\/li>\n<\/ul>\n\n<hr>\n\n<h3>METODOLO\u0160KA NAPOMENA<\/h3>\n\n<p>\n  Studija je izra\u0111ena kao analiti\u010dki dokument zasnovan na va\u017ee\u0107em pravnom okviru Republike\n  Srbije i proverljivoj dokumentaciji. Analiza je usmerena na sagledavanje sistemskih efekata\n  preraspodele javno finansiranih kapaciteta hitne medicinske pomo\u0107i.\n<\/p>\n\n<p>\n  Metodolo\u0161ki pristup obuhvata:\n<\/p>\n\n<ul>\n  <li>analizu va\u017ee\u0107ih zakona i podzakonskih akata iz oblasti zdravstvene za\u0161tite,<\/li>\n  <li>uvid u ugovornu i tehni\u010dku dokumentaciju u vezi sa medicinskim obezbe\u0111enjem Ada Ciganlije,<\/li>\n  <li>dokumentaciju pribavljenu od nadle\u017enih institucija, uklju\u010duju\u0107i zahteve za pristup informacijama od javnog zna\u010daja,<\/li>\n  <li>operativne podatke o strukturi timova, smenskom re\u017eimu rada i raspolo\u017eivosti kadrovskih i transportnih kapaciteta.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>\n  Studija slu\u010daja pacijenta S. K. uklju\u010dena je isklju\u010divo radi ilustracije sistemskog konteksta i\n  potencijalnih posledica ograni\u010denja kapaciteta, bez dokazivanja pojedina\u010dne uzro\u010dno-posledi\u010dne\n  odgovornosti.\n<\/p>\n\n\n<p>Kvantitativni deo analize zasniva se na prevo\u0111enju planskih dnevnih anga\u017eovanja u realne efekte po smenski sistem rada hitne medicinske pomo\u0107i, uzimaju\u0107i u obzir potrebu za pokrivanjem svih smena, dana odmora i zakonskih obaveza zaposlenih.<\/p>\n\n<p>Studija slu\u010daja pacijenta S. K. uklju\u010dena je isklju\u010divo radi ilustracije sistemskog konteksta i potencijalnih posledica preraspodele kapaciteta. Njome se ne dokazuje direktna uzro\u010dno-posledi\u010dna veza izme\u0111u pojedina\u010dne odluke i ishoda, ve\u0107 se ukazuje na na\u010din na koji se ograni\u010denja sistema mogu reflektovati u konkretnim, vremenski osetljivim situacijama.<\/p>\n\n<p>Svi nalazi i zaklju\u010dci u ovoj studiji izvedeni su iz proverljivih izvora i predstavljeni su u cilju podsticanja stru\u010dne, institucionalne i javne rasprave o pravilnom razgrani\u010denju osnovne delatnosti hitne medicinske pomo\u0107i i planskih, ugovornih zdravstvenih usluga, u skladu sa javnim interesom.<\/p>\n\n<hr>\n\n<h2 id=\"poglavlje-1\">1. Razgrani\u010denje izme\u0111u hitne medicinske pomo\u0107i i medicinskog obezbe\u0111enja skupova i manifestacija<\/h2>\n\n\n<p>Ovo poglavlje postavlja osnovni analiti\u010dki okvir za razgrani\u010denje dve razli\u010dite zdravstvene funkcije koje se u praksi \u010desto preklapaju, ali imaju bitno razli\u010ditu pravnu prirodu, svrhu i operativne posledice. Jasno razumevanje ove razlike predstavlja neophodnu osnovu za dalju analizu normativnih, organizacionih i sistemskih aspekata anga\u017eovanja hitne medicinske pomo\u0107i na medicinskom obezbe\u0111enju kupali\u0161ta Ada Ciganlija.<\/p>\n\n<h3>1.1. Hitna medicinska pomo\u0107 \u2013 osnovna javna zdravstvena delatnost<\/h3>\n\n<p>Hitna medicinska pomo\u0107 (HMP) predstavlja osnovnu, zakonom definisanu zdravstvenu delatnost \u010diji je cilj hitno zbrinjavanje \u017eivotno ugro\u017eenih pacijenata, u situacijama kada svako odlaganje neposredno pove\u0107ava rizik od smrtnog ishoda ili trajnog o\u0161te\u0107enja zdravlja.<\/p>\n\n<p>Klju\u010dne karakteristike hitne medicinske pomo\u0107i su:<\/p>\n<ul>\n  <li>pru\u017ea se u re\u017eimu neprekidne dostupnosti (24 \u010dasa dnevno, 7 dana u nedelji),<\/li>\n  <li>dostupna je svim gra\u0111anima pod jednakim uslovima, bez obzira na mesto, okolnosti ili uzrok zdravstvenog stanja,<\/li>\n   <li>finansira se iz obaveznih javnih sredstava (sredstva RFZO-a i bud\u017eetski transferi),<\/li>\n  <li>zasniva se na trija\u017ei prema stepenu hitnosti zdravstvenog stanja, a ne prema lokaciji, doga\u0111aju ili ugovornom odnosu,<\/li>\n  <li>koristi najskuplje i najdeficitarnije zdravstvene resurse (lekare urgentne medicine, medicinske tehni\u010dare, voza\u010de, sanitetska vozila i specijalizovanu opremu).<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Su\u0161tinski, hitna medicinska pomo\u0107 postoji radi reagovanja na nepredvidive, urgentne i \u017eivotno ugro\u017eavaju\u0107e situacije, bilo gde i bilo kada u gradu, pri \u010demu njena efikasnost zavisi od stalne operativne raspolo\u017eivosti ograni\u010denog broja visoko specijalizovanih timova.<\/p>\n\n<h3>1.2. Medicinsko obezbe\u0111enje skupova i manifestacija \u2013 planska i ugovorna zdravstvena usluga<\/h3>\n\n<p>Medicinsko obezbe\u0111enje skupova, manifestacija i javnih prostora predstavlja plansku, unapred organizovanu zdravstvenu uslugu koja se obezbe\u0111uje na osnovu:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>unapred poznatog mesta i vremena,<\/li>\n  <li>predvidivog broja posetilaca ili u\u010desnika,<\/li>\n  <li>ugovornog odnosa izme\u0111u naru\u010dioca i izvr\u0161ioca usluge,<\/li>\n  <li>procene rizika, a ne postojanja realnog urgentnog zdravstvenog stanja.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Osnovna svrha medicinskog obezbe\u0111enja ogleda se u:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>pru\u017eanju prve pomo\u0107i,<\/li>\n  <li>zbrinjavanju lak\u0161ih povreda i zdravstvenih tegoba,<\/li>\n  <li>stabilizaciji pacijenata do eventualnog upu\u0107ivanja u zdravstvenu ustanovu,<\/li>\n  <li>rastere\u0107enju sistema hitne medicinske pomo\u0107i, a ne njegovoj zameni.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>U praksi, medicinsko obezbe\u0111enje se uobi\u010dajeno poverava privatnim zdravstvenim ustanovama, slu\u017ebama medicine rada ili drugim ovla\u0161\u0107enim subjektima, upravo kako bi se o\u010duvali operativni kapaciteti javne hitne medicinske pomo\u0107i za situacije u kojima je njeno anga\u017eovanje nezamenljivo.<\/p>\n\n<h3>1.3. Klju\u010dna razlika \u2013 javni interes nasuprot ugovornoj usluzi<\/h3>\n\n<p>Razlike izme\u0111u hitne medicinske pomo\u0107i i medicinskog obezbe\u0111enja mogu se sa\u017eeti na slede\u0107i na\u010din:<\/p>\n\n<p><strong>A. Hitna medicinska pomo\u0107<\/strong><\/p>\n<ul>\n  <li>osnovna javna zdravstvena delatnost,<\/li>\n  <li>finansira se iz javnih sredstava,<\/li>\n  <li>reaguje na nepredvidive situacije,<\/li>\n  <li>zasniva se na medicinskoj trija\u017ei,<\/li>\n  <li>koristi deficitne i ograni\u010dene resurse.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p><strong>B. Medicinsko obezbe\u0111enje<\/strong><\/p>\n<ul>\n  <li>dopunska, ugovorna zdravstvena usluga,<\/li>\n  <li>finansira je naru\u010dilac,<\/li>\n  <li>planira se unapred,<\/li>\n  <li>zasniva se na proceni rizika,<\/li>\n  <li>mo\u017ee koristiti alternativne kapacitete.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Najva\u017enija razlika izme\u0111u ova dva modela le\u017ei u \u010dinjenici da se kapaciteti hitne medicinske pomo\u0107i ne mogu fleksibilno pove\u0107avati u skladu sa potrebama. Svaka ekipa koja se planski izdvaja iz sistema hitne medicinske pomo\u0107i radi obavljanja ugovorne usluge istovremeno zna\u010di jednu ekipu manje koja je dostupna gra\u0111anima u realnim, nepredvidivim i potencijalno \u017eivotno ugro\u017eavaju\u0107im situacijama.<\/p>\n\n<h3>1.4. Zna\u010daj razgrani\u010denja za analizu slu\u010daja Ada Ciganlija<\/h3>\n\n<p>U kontekstu kupali\u0161ta Ada Ciganlija, razgrani\u010denje izme\u0111u hitne medicinske pomo\u0107i i medicinskog obezbe\u0111enja nije teorijsko pitanje, ve\u0107 su\u0161tinsko pitanje javnog interesa i pravilne upotrebe javno finansiranih zdravstvenih resursa.<\/p>\n\n<p>Klju\u010dno pitanje koje se u tom kontekstu postavlja jeste:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>da li se najskuplji i najdeficitarniji javni zdravstveni resursi koriste prvenstveno za obavljanje osnovne delatnosti hitne medicinske pomo\u0107i,<\/li>\n  <li>ili se planskim i kontinuiranim anga\u017eovanjem preusmeravaju na ugovorne poslove, u situaciji kada sistem istovremeno funkcioni\u0161e sa hroni\u010dnim manjkom operativnih timova.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Upravo na ovoj ta\u010dki zapo\u010dinje analiza slu\u010daja Ada Ciganlija, sa ciljem da se ispita da li konkretan model medicinskog obezbe\u0111enja ostaje u granicama dopunske zdravstvene usluge ili, po svom obimu i trajanju, poprima karakteristike sistemskog preusmeravanja kapaciteta hitne medicinske pomo\u0107i.<\/p>\n\n<h2 id=\"poglavlje-2\">2. Normativni okvir: granice zakonitog anga\u017eovanja javne hitne medicinske pomo\u0107i<\/h2>\n\n\n<p>Ovo poglavlje razmatra va\u017ee\u0107i pravni okvir Republike Srbije u delu koji se odnosi na polo\u017eaj, finansiranje i dozvoljene oblike anga\u017eovanja javne hitne medicinske pomo\u0107i, sa ciljem da se jasno identifikuju granice izme\u0111u zakonitog dopunskog rada i prakse koja mo\u017ee imati negativne sistemske posledice po dostupnost zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n\n<h3>2.1. Zakonski polo\u017eaj hitne medicinske pomo\u0107i<\/h3>\n\n<p>U pravnom sistemu Republike Srbije, hitna medicinska pomo\u0107 je jasno definisana kao osnovna zdravstvena delatnost od posebnog javnog interesa.<\/p>\n\n<p>Prema Zakonu o zdravstvenoj za\u0161titi, hitna medicinska pomo\u0107 obuhvata:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>zbrinjavanje hitnih i urgentnih zdravstvenih stanja,<\/li>\n  <li>postupanje u situacijama neposredne ugro\u017eenosti \u017eivota i zdravlja,<\/li>\n  <li>obavljanje zdravstvene delatnosti u re\u017eimu stalne dostupnosti.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Klju\u010dna pravna posledica ovakvog statusa jeste da se kapaciteti hitne medicinske pomo\u0107i ne mogu posmatrati kao slobodni tr\u017ei\u0161ni resursi, ve\u0107 kao namenski javni resursi, \u010dije kori\u0161\u0107enje mora biti neposredno i prvenstveno vezano za obavljanje osnovne delatnosti.<\/p>\n\n<p>Drugim re\u010dima, hitna medicinska pomo\u0107 ne postoji radi \u201epokrivanja doga\u0111aja\u201c, ve\u0107 radi reagovanja u situacijama u kojima zdravstveni ishod zavisi od brzine i dostupnosti intervencije.<\/p>\n <h3>2.2. Finansiranje i namena javnih sredstava<\/h3>\n\n<p>Sistem hitne medicinske pomo\u0107i finansira se u najve\u0107em delu iz:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>obaveznih doprinosa gra\u0111ana,<\/li>\n  <li>sredstava Republi\u010dkog fonda za zdravstveno osiguranje,<\/li>\n  <li>bud\u017eetskih transfera namenjenih obavljanju osnovne zdravstvene delatnosti.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>U pravnom smislu, ovakav model finansiranja podrazumeva da su:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>sredstva strogo namenska,<\/li>\n  <li>resursi vezani za izvr\u0161avanje osnovne delatnosti,<\/li>\n  <li>svako odstupanje od te namene mogu\u0107e isklju\u010divo uz jasan pravni osnov i obrazlo\u017eenje u javnom interesu.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Kori\u0161\u0107enje istih tih resursa za planske, ugovorne ili komercijalne aktivnosti ne mo\u017ee se smatrati neutralnim, ve\u0107 predstavlja izuzetak koji mora biti strogo ograni\u010den, jasno opravdan i podre\u0111en o\u010duvanju dostupnosti hitne medicinske pomo\u0107i gra\u0111anima.<\/p>\n\n<h3>2.3. Institut dopunskog rada \u2013 dozvoljeni okvir i ograni\u010denja<\/h3>\n\n<p>Va\u017ee\u0107i pravni okvir dopu\u0161ta zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini da ostvaruju sopstvene prihode, ali isklju\u010divo pod jasno definisanim i restriktivnim uslovima.<\/p>\n\n<p>Osnovna na\u010dela instituta dopunskog rada podrazumevaju slede\u0107e:<\/p>\n\n<p><strong>A. Dopunski rad ne sme ugro\u017eavati osnovnu delatnost<\/strong><br>\n\u2192 Ukoliko postoji deficit kadra ili kapaciteta u redovnom radu, dopunski rad postaje pravno problemati\u010dan.<\/p>\n\n<p><strong>B. Dopunski rad ne sme naru\u0161avati dostupnost zdravstvene za\u0161tite gra\u0111anima<\/strong><br>\n\u2192 Gra\u0111ani koji finansiraju sistem ne smeju ostati uskra\u0107eni za zdravstvenu uslugu zbog komercijalnog anga\u017eovanja istih resursa.<\/p>\n\n<p><strong>C. Dopunski rad mora imati stvarno dopunski karakter<\/strong><br>\n\u2192 Ne sme prerasti u sistemski model rada niti predstavljati zamenu za osnovnu delatnost.<\/p>\n\n<p><strong>D. Dopunski rad mora uklju\u010divati realne i tr\u017ei\u0161no uporedive tro\u0161kove<\/strong><br>\n\u2192 U suprotnom, dolazi do nelojalne konkurencije i prikrivene subvencije iz javnih sredstava.<\/p>\n\n<p>U situacijama kada se dopunski rad obavlja:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>sa istim zaposlenima,<\/li>\n  <li>u okviru redovnog radnog vremena,<\/li>\n  <li>sa istim vozilima i opremom,<\/li>\n  <li>bez realnog internog tro\u0161ka za ustanovu,<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>takav anga\u017eman gubi karakter dopunskog rada i poprima obele\u017eja sistemskog preusmeravanja javno finansiranih resursa.<\/p>\n\n<h3>2.4. Medicinsko obezbe\u0111enje skupova u va\u017ee\u0107em pravnom okviru<\/h3>\n\n<p>Ni jedan va\u017ee\u0107i propis ne propisuje obavezu da medicinsko obezbe\u0111enje javnih manifestacija i skupova mora obavljati javna hitna medicinska pomo\u0107.<\/p>\n\n<p>Naprotiv, medicinsko obezbe\u0111enje se u pravnom i prakti\u010dnom smislu tretira kao posebna, planska zdravstvena usluga:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>koja se ugovara unapred,<\/li>\n  <li>koja se organizuje na osnovu procene rizika,<\/li>\n  <li>i koja se u praksi poverava privatnim zdravstvenim ustanovama, slu\u017ebama medicine rada ili drugim ovla\u0161\u0107enim subjektima.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Takva raspodela uloga proizilazi iz same prirode hitne medicinske pomo\u0107i kao slu\u017ebe namenjene reagovanju na nepredvidive i urgentne situacije, a ne za kontinuirano pokrivanje unapred planiranih doga\u0111aja.<\/p>\n\n<p>Kada javna hitna medicinska pomo\u0107 preuzima stalno medicinsko de\u017eurstvo, sa kompletnim ekipama i sanitetskim vozilima, u kontinuitetu tokom vi\u0161e meseci, ona fakti\u010dki ulazi u ulogu tr\u017ei\u0161nog pru\u017eaoca usluga, ali bez tr\u017ei\u0161nih ograni\u010denja, punog obra\u010duna tro\u0161kova i konkurentskih uslova.<\/p>\n\n<h3>2.5. Pravni zna\u010daj tzv. \u201eorganizacione odluke\u201c<\/h3>\n\n<p>U praksi se anga\u017eovanje hitne medicinske pomo\u0107i na manifestacijama \u010desto obrazla\u017ee formulacijom da je re\u010d o \u201eorganizacionoj odluci rukovodstva\u201c zdravstvene ustanove.<\/p>\n\n<p>Me\u0111utim, u pravnom smislu, organizaciona odluka:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>ne mo\u017ee derogirati va\u017ee\u0107e zakonske norme,<\/li>\n  <li>ne mo\u017ee menjati namenu javnih sredstava,<\/li>\n  <li>niti mo\u017ee suspendovati obavezu za\u0161tite javnog interesa i dostupnosti zdravstvene za\u0161tite.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>U situacijama u kojima se:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>sistemski i dugotrajno,<\/li>\n  <li>u uslovima poznatog deficita operativnih timova,<\/li>\n  <li>izdvajaju kompletne medicinske ekipe iz osnovne delatnosti,<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>vi\u0161e se ne mo\u017ee govoriti o unutra\u0161njoj organizaciji rada u u\u017eem smislu, ve\u0107 o praksi koja ima za posledicu promenu stvarnog na\u010dina funkcionisanja ustanove.<\/p>\n\n<p>Takva promena, ukoliko nije zasnovana na jasnom zakonskom osnovu i pra\u0107ena odgovaraju\u0107im mehanizmima javnog nadzora, izlazi iz okvira dopu\u0161tene organizacione autonomije zdravstvene ustanove.<\/p>\n<h3>2.6. Normativni zaklju\u010dak poglavlja<\/h3>\n\n<p>Iz va\u017ee\u0107eg pravnog okvira proizilazi da se javna hitna medicinska pomo\u0107 ne mo\u017ee tretirati kao komercijalni servis za plansko medicinsko obezbe\u0111enje, ukoliko takvo anga\u017eovanje umanjuje njenu osnovnu funkciju i dostupnost gra\u0111anima.<\/p>\n\n<p>Svaka praksa koja dovodi do:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>sistemskog preusmeravanja javno finansiranih resursa,<\/li>\n  <li>naru\u0161avanja jednakosti u pristupu zdravstvenoj za\u0161titi,<\/li>\n  <li>ili smanjenja operativne dostupnosti hitne medicinske pomo\u0107i,<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>zahteva posebno pravno i institucionalno preispitivanje, bez obzira na to da li se formalno sprovodi pod okvirom ugovora ili interne organizacione odluke.<\/p>\n\n<h3>2.7. \u010clan 149 Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi \u2013 granice raspolaganja slobodnim kapacitetima<\/h3>\n\n<p>\u010clan 149 Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi propisuje:<\/p>\n\n<p><em>\u201eZdravstvena ustanova u javnoj svojini, ukoliko raspola\u017ee slobodnim kapacitetom (prostorom i opremom), mo\u017ee izdavati u zakup ove kapacitete, u skladu sa zakonom kojim se ure\u0111uje javna svojina i drugim propisima.\u201c<\/em><\/p>\n\n<p>U praksi se ova odredba \u010desto navodi kao pravni osnov za \u0161ire raspolaganje resursima javnih zdravstvenih ustanova. Me\u0111utim, njeno tuma\u010denje mora biti strogo i ograni\u010deno na ono \u0161to zakon izri\u010dito propisuje.<\/p>\n\n<p>Pre svega, \u010dlan 149:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>odnosi se isklju\u010divo na prostor i opremu,<\/li>\n  <li>ne obuhvata ljudske resurse (lekare, medicinske tehni\u010dare, voza\u010de),<\/li>\n  <li>ne ure\u0111uje organizaciju rada,<\/li>\n  <li>ne predstavlja osnov za pru\u017eanje zdravstvenih usluga tre\u0107im licima,<\/li>\n  <li>niti mo\u017ee poslu\u017eiti kao pravni osnov za izdvajanje kompletnih medicinskih ekipa iz osnovne delatnosti.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Pored toga, zakon izri\u010dito uslovljava mogu\u0107nost izdavanja u zakup postojanjem stvarno slobodnih kapaciteta.<\/p>\n\n<p>U sistemu u kome:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>postoji hroni\u010dan manjak timova hitne medicinske pomo\u0107i,<\/li>\n  <li>zna\u010dajan broj poziva ostaje bez intervencije na terenu,<\/li>\n  <li>a raspolo\u017eivi kapaciteti se koriste na granici ili iznad normativnih okvira,<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>ne mo\u017ee se govoriti o postojanju \u201eslobodnih kapaciteta\u201c u smislu ovog \u010dlana.<\/p>\n\n<p>\u010cak i u hipoteti\u010dkoj situaciji u kojoj bi postojao slobodan prostor ili oprema, \u010dlan 149 ne omogu\u0107ava:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>prenamenu osnovne delatnosti zdravstvene ustanove,<\/li>\n  <li>sistemsko obavljanje planskih i komercijalnih zdravstvenih usluga,<\/li>\n  <li>niti suspendovanje obaveze da se prvenstveno obezbedi dostupnost hitne medicinske pomo\u0107i gra\u0111anima.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Iz navedenog proizilazi da se \u010dlan 149 ne mo\u017ee pravno validno koristiti kao osnov za stalno medicinsko obezbe\u0111enje manifestacija od strane javne hitne medicinske pomo\u0107i, naro\u010dito kada se takvo anga\u017eovanje sprovodi sa kompletnim ekipama i sanitetskim vozilima, u uslovima dokumentovanog sistemskog deficita kapaciteta.<\/p>\n\n<p>Svako \u0161ire tuma\u010denje ove odredbe predstavljalo bi zaobila\u017eenje svrhe zakona i nedozvoljeno pro\u0161irenje njegove primene.<\/p>\n\n<h2 id=\"poglavlje-3\">3. Primena normativnog okvira na slu\u010daj Ada Ciganlija<\/h2>\n\n\n<p>Ovo poglavlje razmatra na\u010din na koji se prethodno analizirani normativni okvir primenjuje na konkretan slu\u010daj medicinskog obezbe\u0111enja kupali\u0161ta Ada Ciganlija, sa ciljem da se sagleda stvarni karakter anga\u017eovanja i njegove operativne posledice.<\/p>\n\n<h3>3.1. Predmet anga\u017eovanja i njegov stvarni karakter<\/h3>\n\n<p>Predmet analiziranog anga\u017eovanja jeste medicinsko obezbe\u0111enje kupali\u0161ta Ada Ciganlija tokom letnje sezone, u periodu jun\u2013avgust, u re\u017eimu svakodnevnog de\u017eurstva, u unapred definisanom vremenskom okviru.<\/p>\n\n<p>Prema dostupnoj konkursnoj dokumentaciji i tehni\u010dkoj specifikaciji, anga\u017eovanje obuhvata:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>stalno dnevno de\u017eurstvo,<\/li>\n  <li>anga\u017eovanje vi\u0161e kompletnih medicinskih ekipa,<\/li>\n  <li>prisustvo sanitetskih vozila sa pripadaju\u0107om opremom,<\/li>\n  <li>rad na unapred poznatoj lokaciji i u ta\u010dno odre\u0111enom vremenu,<\/li>\n  <li>kontinuitet anga\u017eovanja tokom vi\u0161e uzastopnih meseci.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Po svim relevantnim obele\u017ejima, ovakav model anga\u017eovanja odgovara planskom medicinskom obezbe\u0111enju, a ne intervenciji hitne medicinske pomo\u0107i u okviru njene osnovne delatnosti.<\/p>\n\n<h3>3.2. Nesklad sa institutom dopunskog rada<\/h3>\n\n<p>Primena normativnog okvira koji ure\u0111uje dopunski rad zdravstvenih ustanova na konkretan slu\u010daj pokazuje postojanje vi\u0161estrukog nesklada.<\/p>\n\n<p>Anga\u017eovanje na Adi Ciganliji:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>ne predstavlja povremeni ili izuzetan oblik rada,<\/li>\n  <li>ve\u0107 kontinuiranu, vi\u0161emese\u010dnu organizaciju de\u017eurstava,<\/li>\n  <li>sa unapred poznatim rasporedima,<\/li>\n  <li>i sa istim kadrovima, vozilima i opremom koji se koriste u osnovnoj delatnosti.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>U sistemu koji ve\u0107 funkcioni\u0161e sa hroni\u010dnim deficitom operativnih timova, ovakav model anga\u017eovanja:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>smanjuje raspolo\u017eivost kapaciteta za osnovnu delatnost,<\/li>\n  <li>uti\u010de na dostupnost hitne medicinske pomo\u0107i gra\u0111anima,<\/li>\n  <li>i gubi karakter dopunskog rada u njegovom zakonskom smislu.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Shodno tome, predmetno anga\u017eovanje ne ispunjava kumulativne uslove zakonitog dopunskog rada, ve\u0107 poprima obele\u017eja sistemskog preusmeravanja javno finansiranih resursa.<\/p>\n<h3>3.3. Medicinsko obezbe\u0111enje kao tr\u017ei\u0161na usluga \u2013 institucionalni disbalans<\/h3>\n\n<p>Medicinsko obezbe\u0111enje kupali\u0161ta predstavlja zdravstvenu uslugu koja je:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>unapred planirana,<\/li>\n  <li>vremenski ograni\u010dena,<\/li>\n  <li>ugovorno definisana,<\/li>\n  <li>i tr\u017ei\u0161no dostupna kod drugih ovla\u0161\u0107enih pru\u017ealaca.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>U takvom kontekstu, uloga javne hitne medicinske pomo\u0107i mo\u017ee biti isklju\u010divo sekundarna i interventna, ograni\u010dena na reagovanje u nepredvidivim hitnim situacijama.<\/p>\n\n<p>Preuzimanjem stalnog de\u017eurstva sa kompletnim ekipama i sanitetskim vozilima, javna hitna medicinska pomo\u0107 fakti\u010dki ulazi u ulogu tr\u017ei\u0161nog pru\u017eaoca usluga, ali bez realnih tr\u017ei\u0161nih ograni\u010denja, bez punog obra\u010duna tro\u0161kova i uz kori\u0161\u0107enje resursa finansiranih iz obaveznih javnih sredstava.<\/p>\n\n<p>Takva praksa stvara institucionalni disbalans i bri\u0161e jasnu granicu izme\u0111u javne zdravstvene slu\u017ebe i komercijalnog pru\u017eanja usluga.<\/p>\n\n<h3>3.4. Neprimenjivost \u010dlana 149 Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi u konkretnom slu\u010daju<\/h3>\n\n<p>Pozivanje na \u010dlan 149 Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi ne mo\u017ee predstavljati pravno valjan osnov za predmetno anga\u017eovanje u slu\u010daju Ada Ciganlija.<\/p>\n\n<p>Razlozi za to su vi\u0161estruki:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>predmet anga\u017eovanja nisu slobodni prostori ili oprema, ve\u0107 organizovani ljudski resursi i kompletne medicinske ekipe,<\/li>\n  <li>ne postoji dokaz o postojanju stvarno slobodnih kapaciteta,<\/li>\n  <li>anga\u017eovanje se odvija u uslovima dokumentovanog sistemskog deficita operativnih timova.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>\u010cak i hipoteti\u010dki, zakup prostora ili opreme ne mo\u017ee biti kori\u0161\u0107en kao pravni mehanizam za:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>izdvajanje timova iz osnovne delatnosti,<\/li>\n  <li>organizaciju rada zdravstvene ustanove,<\/li>\n  <li>niti za pru\u017eanje zdravstvenih usluga tre\u0107im licima.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Svako takvo tuma\u010denje predstavljalo bi nedozvoljeno pro\u0161irenje primene \u010dlana 149 i zaobila\u017eenje njegove svrhe.<\/p>\n\n<h3>3.5. \u201eOrganizaciona odluka\u201c kao fakti\u010dka promena namene<\/h3>\n\n<p>U konkretnom slu\u010daju, predmetno anga\u017eovanje se ne mo\u017ee pravno opravdati pozivanjem na tzv. \u201eorganizacionu odluku rukovodstva\u201c zdravstvene ustanove.<\/p>\n\n<p>Obim, trajanje i struktura anga\u017eovanja ukazuju da se ne radi o pojedina\u010dnoj ili izuzetnoj odluci u okviru svakodnevnog upravljanja radom, ve\u0107 o:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>planskoj i ponovljivoj praksi,<\/li>\n  <li>koja dugoro\u010dno menja stvarni na\u010din funkcionisanja ustanove,<\/li>\n  <li>i uvodi novu, tr\u017ei\u0161no orijentisanu funkciju u rad javne hitne medicinske pomo\u0107i.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Takva promena fakti\u010dke namene javne zdravstvene ustanove ne mo\u017ee biti sprovedena bez jasnog zakonskog osnova, transparentnog postupka i odgovaraju\u0107ih mehanizama javnog i demokratskog nadzora.<\/p>\n\n<h3>3.6. Posledice po sistem i javni interes<\/h3>\n\n<p>Kumulativni efekti ovakvog modela anga\u017eovanja ogledaju se u:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>dodatnom smanjenju dostupnosti hitne medicinske pomo\u0107i gra\u0111anima,<\/li>\n  <li>pove\u0107anom optere\u0107enju preostalih operativnih timova,<\/li>\n  <li>produ\u017eenju vremena reakcije u realnim hitnim zdravstvenim stanjima,<\/li>\n  <li>naru\u0161avanju poverenja gra\u0111ana u jednak i pravovremen pristup zdravstvenoj za\u0161titi.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>U sistemu u kome ve\u0107 postoje dokumentovani pokazatelji ograni\u010denih kapaciteta i neodgovorenih ili nere\u0161enih poziva, svako plansko i dugotrajno izdvajanje kompletnih medicinskih ekipa ima direktne negativne posledice po javni interes.<\/p>\n\n<h3>3.7. Zaklju\u010dak primene normativnog okvira<\/h3>\n\n<p>Primena va\u017ee\u0107eg normativnog okvira na slu\u010daj medicinskog obezbe\u0111enja kupali\u0161ta Ada Ciganlija pokazuje da predmetno anga\u017eovanje:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>ne ispunjava kumulativne uslove zakonitog dopunskog rada,<\/li>\n  <li>ne mo\u017ee biti pravno utemeljeno na \u010dlanu 149 Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi,<\/li>\n  <li>ne predstavlja sekundarnu i interventnu ulogu hitne medicinske pomo\u0107i,<\/li>\n  <li>ve\u0107 dovodi do sistemskog preusmeravanja javno finansiranih zdravstvenih resursa.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Time slu\u010daj Ada Ciganlija prevazilazi okvire pojedina\u010dnog ugovornog odnosa i predstavlja indikator \u0161ire, strukturne prakse koja zahteva institucionalno i normativno preispitivanje.<\/p>\n\n<h2 id=\"poglavlje-4\">4. Kvantifikacija izuzetih kapaciteta: stvarni operativni efekti planskog anga\u017eovanja<\/h2>\n\n\n<p>Ovo poglavlje ima za cilj da kvantitativno prika\u017ee stvarni efekat medicinskog obezbe\u0111enja kupali\u0161ta Ada Ciganlija na operativne kapacitete hitne medicinske pomo\u0107i, uzimaju\u0107i u obzir smenski re\u017eim rada i realnu raspolo\u017eivost kadra.<\/p>\n\n<h3>4.1. Struktura anga\u017eovanih ekipa prema ugovoru<\/h3>\n\n<p>Prema ugovoru i tehni\u010dkoj specifikaciji, medicinsko obezbe\u0111enje kupali\u0161ta Ada Ciganlija podrazumeva slede\u0107u dnevnu strukturu anga\u017eovanih ekipa:<\/p>\n\n<ol>\n  <li>Terenska (sanitetska) ekipa  \n    <ul>\n      <li>lekar<\/li>\n      <li>medicinski tehni\u010dar<\/li>\n      <li>voza\u010d<\/li>\n    <\/ul>\n  <\/li>\n  <li>Ambulantna ekipa I  \n    <ul>\n      <li>lekar<\/li>\n      <li>medicinski tehni\u010dar<\/li>\n    <\/ul>\n  <\/li>\n  <li>Ambulantna ekipa II  \n    <ul>\n      <li>lekar<\/li>\n      <li>medicinski tehni\u010dar<\/li>\n    <\/ul>\n  <\/li>\n  <li>Transportna ekipa  \n    <ul>\n      <li>medicinski tehni\u010dar<\/li>\n      <li>voza\u010d<\/li>\n    <\/ul>\n  <\/li>\n<\/ol>\n\n<p>Iz navedenog proizilazi da je svakog dana na lokaciji anga\u017eovano:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>3 lekara,<\/li>\n  <li>4 medicinska tehni\u010dara,<\/li>\n  <li>2 voza\u010da sanitetskih vozila.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Ova struktura anga\u017eovanja je fiksna, planska i ponavlja se svakodnevno tokom \u010ditavog perioda trajanja ugovora.<\/p>\n\n<h3>4.2. Metodolo\u0161ki zna\u010daj smenskog re\u017eima rada<\/h3>\n\n<p>U formalnim prikazima, predmetno anga\u017eovanje se \u010desto predstavlja kao \u201eograni\u010den broj ekipa po danu\u201c. Me\u0111utim, takav pristup ne uzima u obzir smenski re\u017eim rada hitne medicinske pomo\u0107i, koji je presudan za razumevanje stvarnog efekta po sistem.<\/p>\n\n<p>Hitna medicinska pomo\u0107 funkcioni\u0161e:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>u kontinuiranom re\u017eimu rada (24 \u010dasa dnevno, 7 dana u nedelji),<\/li>\n  <li>sa ograni\u010denim brojem zdravstvenih radnika po profilu,<\/li>\n  <li>pri \u010demu jedan zaposleni ne mo\u017ee istovremeno biti raspore\u0111en na vi\u0161e radnih mesta ili funkcija.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Iz tog razloga, stvarni efekat planskog de\u017eurstva ne meri se brojem prisutnih radnika u jednoj smeni, ve\u0107 brojem zaposlenih koji su trajno vezani za realizaciju tog anga\u017eovanja tokom \u010ditavog meseca.<\/p>\n\n<h3>4.3. Prevo\u0111enje dnevne strukture u mese\u010dno izuzimanje kadra<\/h3>\n\n<p>Da bi se obezbedilo svakodnevno de\u017eurstvo u navedenom sastavu, u smenskom sistemu rada neophodno je anga\u017eovati najmanje dvostruki broj zaposlenih po svakom profilu, kako bi se pokrile sve smene, slobodni dani i zakonski odmori.<\/p>\n\n<p>Shodno tome, dnevna struktura od:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>3 lekara,<\/li>\n  <li>4 medicinska tehni\u010dara,<\/li>\n  <li>2 voza\u010da,<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>u praksi zna\u010di mese\u010dno izuzimanje iz osnovne delatnosti najmanje:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>6 lekara,<\/li>\n  <li>8 medicinskih tehni\u010dara,<\/li>\n  <li>4 voza\u010da sanitetskih vozila.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Ovi zaposleni nisu povremeno anga\u017eovani, ve\u0107 su planskim rasporedima trajno vezani za realizaciju medicinskog obezbe\u0111enja, \u010dime postaju nedostupni za redovan rad u sistemu hitne medicinske pomo\u0107i.<\/p>\n\n<h3>4.4. Za\u0161to se izuzima ukupan kadar, a ne \u201esamo jedna ekipa\u201c<\/h3>\n\n<p>U operativnom smislu, sistem hitne medicinske pomo\u0107i ne gubi \u201ejednu ekipu na terenu\u201c, ve\u0107 gubi kapacitet da formira vi\u0161e kompletnih timova u redovnim smenama.<\/p>\n\n<p>Razlozi za to su operativne prirode:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>bez lekara tim ne mo\u017ee biti formiran,<\/li>\n  <li>bez voza\u010da sanitetsko vozilo ne mo\u017ee u\u010destvovati u intervenciji,<\/li>\n  <li>bez medicinskog tehni\u010dara tim ne ispunjava minimum bezbednog rada.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Izuzimanje ukupno 18 zdravstvenih radnika i voza\u010da na mese\u010dnom nivou dovodi do toga da sistem:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>trajno raspola\u017ee sa manjim brojem formiranih timova,<\/li>\n  <li>ima smanjenu fleksibilnost u planiranju smena,<\/li>\n  <li>i umanjenu sposobnost reagovanja na istovremene hitne pozive.<\/li>\n<\/ul>\n\n<h3>4.5. Operativne posledice po svakodnevni rad sistema<\/h3>\n\n<p>U sistemu koji ve\u0107 funkcioni\u0161e sa hroni\u010dnim deficitom kadra, ovakav gubitak kapaciteta ima neposredne operativne posledice:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>smanjuje se broj raspolo\u017eivih timova po smeni,<\/li>\n  <li>pove\u0107ava se optere\u0107enje preostalih ekipa,<\/li>\n  <li>raste pritisak na dispe\u010dersku trija\u017eu,<\/li>\n  <li>pove\u0107ava se broj poziva koji se re\u0161avaju savetom umesto izlaskom ekipe na teren.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Ove posledice nisu incidentne niti privremene, ve\u0107 strukturne i ponovljive, s obzirom na to da anga\u017eovanje traje vi\u0161e meseci i planira se unapred.<\/p>\n<h3>4.6. Kumulativni efekti tokom letnje sezone<\/h3>\n\n<p>Kako se medicinsko obezbe\u0111enje kupali\u0161ta Ada Ciganlija sprovodi tokom cele letnje sezone (jun\u2013avgust), negativni operativni efekti se ne pojavljuju jednokratno, ve\u0107 se akumuliraju iz meseca u mesec.<\/p>\n\n<p>Tokom jednog letnjeg ciklusa, sistem hitne medicinske pomo\u0107i funkcioni\u0161e sa:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>trajno umanjenim brojem lekara,<\/li>\n  <li>deficitom medicinskih tehni\u010dara u najoptere\u0107enijim smenama,<\/li>\n  <li>smanjenim brojem voza\u010da i operativnih sanitetskih vozila.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Na taj na\u010din, period godine u kome se tradicionalno bele\u017ei pove\u0107an broj hitnih poziva do\u010dekuje se sa dodatno oslabljenim kapacitetima sistema.<\/p>\n\n<h3>4.7. Kvantitativni zaklju\u010dak<\/h3>\n\n<p>Sprovedena kvantifikacija pokazuje da medicinsko obezbe\u0111enje kupali\u0161ta Ada Ciganlija:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>ne predstavlja marginalno optere\u0107enje sistema,<\/li>\n  <li>ne oslanja se na \u201eslobodne kapacitete\u201c u operativnom smislu,<\/li>\n  <li>ve\u0107 zahteva plansko i kontinuirano izuzimanje klju\u010dnih kadrovskih resursa iz osnovne delatnosti.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Iako se na terenu vidi anga\u017eovanje 3 lekara, 4 medicinska tehni\u010dara i 2 voza\u010da po danu, stvarni operativni efekat po sistem hitne medicinske pomo\u0107i, u smenskom re\u017eimu rada, iznosi najmanje:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>6 lekara,<\/li>\n  <li>8 medicinskih tehni\u010dara,<\/li>\n  <li>4 voza\u010da sanitetskih vozila,<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>manje u redovnom radu \u2013 svakog meseca.<\/p>\n\n<p>U kontekstu hroni\u010dnog deficita operativnih timova, ovaj nalaz predstavlja sna\u017ean indikativni osnov da predmetno anga\u017eovanje nije neutralno po sistem, ve\u0107 ima negativan efekat na dostupnost hitne medicinske pomo\u0107i gra\u0111anima.<\/p>\n\n<h2 id=\"poglavlje-5\">5. Uticaj na gra\u0111ane: dokumentovani sistemski rizik i slu\u010daj S. K.<\/h2>\n\n\n<p>Ovo poglavlje povezuje prethodno utvr\u0111ene nalaze o izuzimanju kapaciteta sa njihovim mogu\u0107im posledicama po gra\u0111ane. Cilj nije utvr\u0111ivanje individualne odgovornosti, ve\u0107 prikaz na\u010dina na koji se sistemska ograni\u010denja, posebno u delu transportnih kapaciteta, mogu reflektovati na kontinuitet zbrinjavanja pacijenata.<\/p>\n\n<h3>5.1. Od kapaciteta ka posledicama \u2013 za\u0161to je ovo pitanje javnog interesa<\/h3>\n\n<p>Prethodna poglavlja pokazala su da anga\u017eovanje hitne medicinske pomo\u0107i na Adi Ciganliji dovodi do planskog i kontinuiranog izuzimanja kadrovskih i transportnih kapaciteta iz osnovne delatnosti, naro\u010dito tokom letnje sezone, kada je optere\u0107enje sistema pove\u0107ano.<\/p>\n\n<p>Posledice ovakvih organizacionih odluka ne ostaju na nivou interne raspodele resursa. One se mogu neposredno odraziti na dostupnost zdravstvene za\u0161tite gra\u0111anima, posebno u situacijama kada je pravovremen medicinski transport sastavni deo medicinski indiciranog zbrinjavanja.<\/p>\n\n<p>Slu\u010daj pacijenta S. K. predstavlja dokumentovan primer u kome se ograni\u010dena raspolo\u017eivost transportnih kapaciteta manifestuje kao prekid kontinuiteta planiranog zbrinjavanja, u realnom operativnom kontekstu.<\/p>\n\n<h3>5.2. Hronologija slu\u010daja S. K. \u2013 proverljive \u010dinjenice<\/h3>\n\n<p>Dana 23.07.2025. godine u 11:08 \u010dasova upu\u0107en je poziv na broj 194 zbog pogor\u0161anja zdravstvenog stanja pacijenta S. K.<\/p>\n\n<p>Relevantne \u010dinjenice iz dokumentacije obuhvataju:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>Pacijent S. K. le\u010dio se na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) zbog te\u0161kog osnovnog oboljenja (non-Hodgkin limfom) i bio u procesu daljeg dijagnosti\u010dkog i terapijskog pra\u0107enja.<\/li>\n  <li>Pre poziva hitnoj medicinskoj pomo\u0107i, pacijent odnosno porodica kontaktirali su nadle\u017enu lekarku na VMA, koja je, nakon dobijenih informacija o simptomima (febrilno stanje, slabost, neurolo\u0161ka simptomatologija), izri\u010dito nalo\u017eila da se odmah pozove hitna medicinska pomo\u0107 i da se pacijent transportuje na VMA.<\/li>\n  <li>Postoji formalni uput za stacionarno le\u010denje na VMA (neurologija), izdat istog dana, kojim je medicinska indikacija za bolni\u010dko zbrinjavanje i transport potvr\u0111ena u pisanoj formi.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Po prijemu poziva, ekipa hitne medicinske pomo\u0107i izlazi na teren, vr\u0161i pregled pacijenta i:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>sprovodi terapiju,<\/li>\n  <li>ostavlja pisani uput,<\/li>\n  <li>usmeno obave\u0161tava porodicu da \u0107e transportna ekipa biti organizovana,<\/li>\n  <li>uz procenu da \u0107e transport uslediti u roku od sat do dva.<\/li>\n<\/ul>\n\n<h3>5.3. Kriti\u010dna ta\u010dka: izostanak realizacije transporta<\/h3>\n\n<p>Uprkos jasno utvr\u0111enoj medicinskoj indikaciji i najavi transporta:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>transportna ekipa nije do\u0161la,<\/li>\n  <li>pacijent nije prevezen na VMA,<\/li>\n  <li>nije dokumentovano formalno odbijanje transporta,<\/li>\n  <li>ali je nastao vremenski diskontinuitet izme\u0111u medicinske procene i realizacije transporta.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Pacijent S. K. preminuo je oko 17:00 \u010dasova istog dana, nekoliko sati nakon prvog kontakta sa hitnom medicinskom pomo\u0107i.<\/p>\n\n<p>Iz lekarskih izve\u0161taja i prate\u0107e dokumentacije proizlazi da:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>postupanje terenske lekarske ekipe nije ocenjeno kao nepravilno,<\/li>\n  <li>ali transport, kao sastavni deo planiranog zbrinjavanja, nije realizovan.<\/li>\n<\/ul>\n\n<h3>5.4. Raspolo\u017eivost transportnih kapaciteta u relevantnom vremenu<\/h3>\n\n<p>Za razumevanje ovog slu\u010daja od posebnog zna\u010daja je \u010dinjenica da je, u istom vremenskom intervalu, prema va\u017ee\u0107em ugovoru sa JP \u201eAda Ciganlija\u201c, jedna transportna ekipa hitne medicinske pomo\u0107i bila planski anga\u017eovana na de\u017eurstvu na Adi Ciganliji.<\/p>\n\n<p>Ova \u010dinjenica nije pretpostavka, ve\u0107 proizlazi iz:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>ugovorne dokumentacije,<\/li>\n  <li>rasporeda rada,<\/li>\n  <li>kao i iz dopisa Ministarstva zdravlja Republike Srbije.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>U dopisu Ministarstva zdravlja od 20.06.2025. godine eksplicitno se navodi da su:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>jedna terenska lekarska ekipa i jedna transportna ekipa Zavoda za urgentnu medicinu Beograd dislocirane na Adi Ciganliji,<\/li>\n  <li>\u010dime su preraspore\u0111ene iz redovnog sistema hitne medicinske pomo\u0107i.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Ministarstvo dalje konstatuje da se radi o preraspodeli postoje\u0107ih kapaciteta, a ne o dodatnim ili rezervnim ekipama.<\/p>\n\n<h3>5.5. Institucionalna praznina u sagledavanju uzroka<\/h3>\n\n<p>U zaklju\u010dku interne kontrole kvaliteta rada navodi se da:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>nije utvr\u0111en propust u radu terenske lekarske ekipe,<\/li>\n  <li>ali se ne razmatra pitanje raspolo\u017eivosti transportnih kapaciteta u trenutku kada je transport bio medicinski indiciran.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Drugim re\u010dima:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>ne postoji nalaz da transport nije bio potreban,<\/li>\n  <li>ne postoji obrazlo\u017eenje zbog \u010dega transport nije realizovan,<\/li>\n  <li>niti analiza da li je plansko anga\u017eovanje transportne ekipe van osnovne delatnosti uticalo na nemogu\u0107nost realizacije transporta.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Na taj na\u010din nastaje institucionalna praznina u kojoj pojedina\u010dne karike sistema mogu biti ocenjene kao formalno ispravne, dok sistemski efekat preraspodele kapaciteta ostaje bez adekvatnog preispitivanja.<\/p>\n\n<h3>5.6. Zna\u010daj slu\u010daja S. K. za ovu studiju<\/h3>\n\n<p>Slu\u010daj S. K. u ovoj studiji nije predstavljen kao izolovani incident, niti se njime dokazuje direktna, pojednostavljena uzro\u010dnost.<\/p>\n\n<p>Njegova funkcija je druga\u010dija:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>da poka\u017ee kako sistemski manjak kapaciteta funkcioni\u0161e u praksi,<\/li>\n  <li>da uka\u017ee da posledice ne nastupaju nu\u017eno kroz formalno odbijanje pomo\u0107i,<\/li>\n  <li>ve\u0107 kroz prekid ili neispunjavanje zapo\u010detog i medicinski opravdanog procesa zbrinjavanja.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>U sistemu sa ograni\u010denim brojem transportnih ekipa, svako plansko izdvajanje takvog kapaciteta za neurgentne ugovorne obaveze pove\u0107ava rizik da drugi pacijenti ostanu bez pravovremenog i medicinski indiciranog transporta.<\/p>\n\n<h3>5.7. Zaklju\u010dak poglavlja<\/h3>\n\n<p>Na osnovu dostupne dokumentacije i utvr\u0111enih \u010dinjenica, slu\u010daj pacijenta S. K. ukazuje da:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>plansko anga\u017eovanje transportnih kapaciteta hitne medicinske pomo\u0107i van osnovne delatnosti,<\/li>\n  <li>u uslovima hroni\u010dnog manjka resursa,<\/li>\n  <li>stvara realan i merljiv sistemski rizik po gra\u0111ane u delu dostupnosti transporta.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>U tom smislu, pitanje anga\u017eovanja hitne medicinske pomo\u0107i na Adi Ciganliji prevazilazi okvir pojedina\u010dnog ugovora i postaje pitanje prioriteta u kori\u0161\u0107enju javno finansiranih resursa: da li se oni prvenstveno koriste za za\u0161titu \u017eivota gra\u0111ana u nepredvidivim situacijama, ili za planske obaveze koje se mogu obezbediti drugim, manje kriti\u010dnim kapacitetima.<\/p>\n\n<h2 id=\"poglavlje-6\">6. Zavr\u0161na razmatranja: sistemski okvir, rizici i potreba za jasnim razgrani\u010denjem<\/h2>\n\n\n<h3>6.1. \u0160ta ova studija jeste \u2013 a \u0161ta nije<\/h3>\n\n<p>Ova studija nije usmerena na utvr\u0111ivanje individualne krivice, niti na ocenu profesionalnog rada pojedina\u010dnih zdravstvenih radnika. Naprotiv, u analiziranim segmentima, dokumentacija ukazuje da su zdravstveni radnici postupali u skladu sa svojim stru\u010dnim znanjem i u okviru raspolo\u017eivih mogu\u0107nosti sistema.<\/p>\n\n<p>Tako\u0111e, ova studija ne dovodi u pitanje potrebu da javni prostori sa velikim brojem posetilaca imaju obezbe\u0111enu medicinsku podr\u0161ku.<\/p>\n\n<p>Cilj studije je precizno definisan: da se ispita da li je na\u010din na koji se ta podr\u0161ka obezbe\u0111uje uskla\u0111en sa prirodom, namenom i ograni\u010denjima javne hitne medicinske pomo\u0107i, kao i kakve sistemske posledice takav model mo\u017ee proizvesti po dostupnost osnovne delatnosti.<\/p>\n<h3>6.2. Klju\u010dno pitanje koje ostaje otvoreno<\/h3>\n\n<p>Na osnovu normativne analize, ugovorne dokumentacije, kvantifikacije kapaciteta i dokumentovanih posledica, ova studija postavlja jedno centralno pitanje:<\/p>\n\n<p><strong>Da li se planskim anga\u017eovanjem javne hitne medicinske pomo\u0107i za medicinsko obezbe\u0111enje manifestacija uvodi sistemski rizik po dostupnost hitne medicinske pomo\u0107i gra\u0111anima?<\/strong><\/p>\n\n<p>Analiza pokazuje da se u praksi:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>koriste isti kadrovski i transportni resursi,<\/li>\n  <li>u smenskom re\u017eimu rada,<\/li>\n  <li>bez jasnog razgrani\u010denja izme\u0111u osnovne delatnosti i planskih obaveza.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>U sistemu koji ve\u0107 funkcioni\u0161e sa ograni\u010denim brojem timova, ovakav model ne mo\u017ee biti neutralan, \u010dak i kada se sprovodi u dobroj veri i sa ciljem unapre\u0111enja bezbednosti.<\/p>\n\n<h3>6.3. Slu\u010daj Ada Ciganlija kao indikator, a ne izuzetak<\/h3>\n\n<p>Slu\u010daj Ada Ciganlija u ovoj studiji nije predstavljen kao izolovana anomalija, ve\u0107 kao indikator \u0161ireg obrasca:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>plansko izdvajanje javno finansiranih resursa,<\/li>\n  <li>u periodima pove\u0107anog optere\u0107enja sistema,<\/li>\n  <li>bez jasnih, javno definisanih kriterijuma o prioritetima.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>U tom smislu, Ada Ciganlija nije \u201eproblem sama po sebi\u201c, ve\u0107 konkretan primer na kome se vidi kako normativne nejasno\u0107e i organizacione odluke mogu prerasti u operativne rizike.<\/p>\n\n<h3>6.4. Sistem bez krivaca \u2013 ali sa posledicama<\/h3>\n\n<p>Dokumentovani slu\u010daj pacijenta S. K. u ovoj studiji ne slu\u017ei da bi se utvrdila odgovornost pojedinaca, ve\u0107 da bi se pokazalo da sistemski manjak kapaciteta ne proizvodi uvek vidljive konflikte ili formalna odbijanja, ve\u0107:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>ka\u0161njenja,<\/li>\n  <li>neispunjena o\u010dekivanja,<\/li>\n  <li>diskontinuitete u zbrinjavanju,<\/li>\n  <li>situacije u kojima se zapo\u010deti medicinski proces ne mo\u017ee dovr\u0161iti na na\u010din koji je prvobitno planiran.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>To su posledice sistema, a ne namera ili propust pojedinca.<\/p>\n\n<h3>6.5. Potreba za jasnim razgrani\u010denjem i pravilima<\/h3>\n\n<p>Zaklju\u010dak ove studije ne poziva na zabrane, ve\u0107 na jasno razgrani\u010denje i uspostavljanje predvidivih pravila.<\/p>\n\n<p>U sistemu hitne medicinske pomo\u0107i neophodno je javno i precizno definisati:<\/p>\n\n<ul>\n  <li>koje aktivnosti predstavljaju osnovnu delatnost,<\/li>\n  <li>koje aktivnosti mogu biti dopunske,<\/li>\n  <li>pod kojim uslovima se dopunske aktivnosti mogu realizovati,<\/li>\n  <li>i uz koje za\u0161titne mehanizme koji garantuju da osnovni sistem ostaje operativno dostupan.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p>Bez jasnog razgrani\u010denja, svaka organizaciona odluka ostaje potencijalni izvor rizika, bez obzira na nameru.<\/p>\n\n<h3>6.6. Zavr\u0161na poruka<\/h3>\n\n<p>Ova studija ne polazi od pretpostavke da je sistem pogre\u0161an, ve\u0107 od \u010dinjenice da je preoptere\u0107en i nedovoljno za\u0161ti\u0107en od kompromisa koji mogu umanjiti dostupnost osnovne delatnosti.<\/p>\n\n<p>U sistemu hitne medicinske pomo\u0107i, gde su ljudi, vreme i transport ograni\u010deni resursi, svaka planska preraspodela mora biti pa\u017eljivo odmerena u odnosu na osnovni cilj: da hitna medicinska pomo\u0107 ostane dostupna onima kojima je potrebna \u2013 onda kada je najpotrebnija.<\/p>\n\n<p>Zatvaranjem ove studije ne tra\u017ei se krivac, ve\u0107 jasniji okvir u kome \u0107e budu\u0107e odluke biti predvidive, proverljive i u potpunosti uskla\u0111ene sa javnim interesom.<\/p>\n\n<h2>PRILOZI I IZVORI<\/h2>\n\n<p>Ova studija zasnovana je isklju\u010divo na javno dostupnim dokumentima, zvani\u010dnoj dokumentaciji pribavljenoj od nadle\u017enih institucija, kao i va\u017ee\u0107em pravnom okviru Republike Srbije.<\/p>\n\n<p>Kori\u0161\u0107eni izvori i dokumentacija obuhvataju:<\/p>\n\n<ol>\n  <li>\n    <strong>Va\u017ee\u0107i propisi Republike Srbije<\/strong>\n    <ul>\n      <li>Zakon o zdravstvenoj za\u0161titi (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, va\u017ee\u0107a verzija)<\/li>\n      <li>Zakon o zdravstvenom osiguranju (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, va\u017ee\u0107a verzija)<\/li>\n      <li>Prate\u0107i podzakonski akti koji ure\u0111uju organizaciju i finansiranje zdravstvenih ustanova u javnoj svojini<\/li>\n    <\/ul>\n  <\/li>\n  <li>\n    <strong>Ugovorna i tehni\u010dka dokumentacija<\/strong>\n    <ul>\n      <li>Konkursna dokumentacija i tehni\u010dka specifikacija za medicinsko obezbe\u0111enje kupali\u0161ta Ada Ciganlija<\/li>\n      <li>Ugovori i prate\u0107a dokumentacija zaklju\u010deni izme\u0111u JP \u201eAda Ciganlija\u201c i Zavoda za urgentnu medicinu Beograd<\/li>\n    <\/ul>\n  <\/li>\n  <li>\n    <strong>Dokumentacija pribavljena od institucija<\/strong>\n    <ul>\n      <li>Dopisi i izja\u0161njenja Ministarstva zdravlja Republike Srbije<\/li>\n      <li>Dokumentacija pribavljena na osnovu zahteva za pristup informacijama od javnog zna\u010daja<\/li>\n      <li>Interna dokumentacija i rasporedi rada u delu u kojem su dostupni kroz zvani\u010dne izvore<\/li>\n    <\/ul>\n  <\/li>\n  <li>\n    <strong>Medicinska i prate\u0107a dokumentacija (slu\u010daj S. K.)<\/strong>\n    <ul>\n      <li>Medicinska dokumentacija i uputi izdati od strane Vojnomedicinske akademije (VMA)<\/li>\n      <li>Izve\u0161taji i zapisnici Zavoda za urgentnu medicinu Beograd<\/li>\n      <li>Dokumentacija interne kontrole kvaliteta rada, u obimu u kojem je dostupna<\/li>\n    <\/ul>\n  <\/li>\n  <li>\n    <strong>Operativni i statisti\u010dki podaci<\/strong>\n    <ul>\n      <li>Podaci o strukturi i broju anga\u017eovanih timova hitne medicinske pomo\u0107i<\/li>\n      <li>Podaci o organizaciji smenskog rada i raspolo\u017eivosti kadrovskih i transportnih kapaciteta<\/li>\n    <\/ul>\n  <\/li>\n<\/ol>\n\n<p>Svi navedeni izvori kori\u0161\u0107eni su isklju\u010divo u svrhu analize sistemskih i operativnih obrazaca, bez utvr\u0111ivanja individualne, disciplinske ili krivi\u010dne odgovornosti.<\/p>\n\n<h2>NAPOMENA O PRILOZIMA I DOSTUPNOSTI DOKUMENTACIJE<\/h2>\n\n<p>Dokumentacija i izvori na kojima se zasniva ova studija obuhvataju ugovornu, normativnu, operativnu i medicinsku dokumentaciju, kao i podatke pribavljene od nadle\u017enih institucija u skladu sa va\u017ee\u0107im propisima.<\/p>\n\n<p>Zbog obima, za\u0161tite podataka o li\u010dnosti i ograni\u010denja u pogledu daljeg distribuiranja pojedinih dokumenata, kompletna prate\u0107a dokumentacija nije objedinjena u ovom tekstu.<\/p>\n\n<p>Na zahtev nadle\u017enih institucija ili u okviru odgovaraju\u0107ih postupaka, dokumentacija koja je kori\u0161\u0107ena u izradi studije mo\u017ee biti stavljena na uvid, u skladu sa zakonom i u meri u kojoj je to dozvoljeno.<\/p>\n\n\n<\/div>\n\n\n\n<div data-wp-interactive=\"core\/file\" class=\"wp-block-file\"><object data-wp-bind--hidden=\"!state.hasPdfPreview\" hidden class=\"wp-block-file__embed\" data=\"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Studija-slucaja.pdf\" type=\"application\/pdf\" style=\"width:100%;height:1136px\" aria-label=\"Embed of Studija slu\u010daja.\"><\/object><a id=\"wp-block-file--media-fbb3f1c0-308d-45fe-a625-b6ceb0f913c6\" href=\"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Studija-slucaja.pdf\">Studija slu\u010daja<\/a><a href=\"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Studija-slucaja.pdf\" class=\"wp-block-file__button wp-element-button\" download aria-describedby=\"wp-block-file--media-fbb3f1c0-308d-45fe-a625-b6ceb0f913c6\">Download<\/a><\/div>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>STUDIJA SLU\u010cAJA Anga\u017eovanje kapaciteta hitne medicinske pomo\u0107i na medicinskom obezbe\u0111enju kupali\u0161ta Ada Ciganlija Normativni, operativni i sistemski aspekti Pokret Pravo na \u017eivot \u2013 MERI Beograd, 2026. godine UVOD Ova studija razmatra normativne, organizacione i operativne posledice planskog anga\u017eovanja javne hitne medicinske pomo\u0107i van njene osnovne delatnosti, na primeru medicinskog obezbe\u0111enja kupali\u0161ta Ada Ciganlija. Cilj dokumenta [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3316,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_eb_attr":"","_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[26,42,23,41,28],"class_list":["post-3302","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog","tag-healthcare-system-serbia","tag-hitna-pomoc","tag-ministarstvo-zdravja","tag-pravo-na-zivot","tag-right-to-life-movement"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3302","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3302"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3302\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3327,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3302\/revisions\/3327"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3316"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pokretmeri.org.rs\/home\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}