U prvom delu naše analize osvrnuli smo se na događaje koji su usledili nakon poplave u Zavodu za urgentnu medicinu Beograd, do koje je došlo 7. avgusta 2023. godine. Prema zvaničnim informacijama, poplava je izazvala značajnu štetu, uključujući uništenje preko 1.000 jedinica arhivske građe, što ima potencijalne posledice na pravnu stabilnost Zavoda, posebno u pogledu zakonske obaveze čuvanja dokumenata, ali i na svakodnevni operativni rad.
Posebno je postalo sporno zašto incident nije bio tema sednice Upravnog odbora održane istog dana, između 13:00 i 15:00 časova, koja je bila ključna prilika za reakciju i donošenje mera. Dodatno, pitanje prostorije broj 18, za koju se tvrdi da je poplavljena, ostalo je bez jasnog odgovora, budući da ona nije navedena u zvaničnom popisu prostorija sa uništenom dokumentacijom, iako je u službenoj belešci upisano da su u njoj uništeni putni i transportni nalozi za 2019. i 2020. godinu. Zvanični popis obuhvata kancelarije broj 4, 5, 9, 13, 14, 15, 16, 17, i 20, dok prostorija broj 18 nije pomenuta, uprkos tvrdnjama Zavoda.
Kao što smo naveli, sednica Upravnog odbora završena je u 15:00 časova i na njoj nije bilo reči o incidentu i poplavi koja je zahvatila deset kancelarija, hodnik i restoran Zavoda, i ujedno uništila važna dokumenta. Prijem mejla sa platforme “Moj doktor” označio je prvu zvaničnu komunikaciju o incidentu, postavljajući pitanje o tome zašto reakcija nije usledila ranije.
Kopija mejla koju smo dobili pokazuje da je zahtev za prijavom eventualno nastale štete usled elementarne nepogode u vidu jakih padavina i olujnog vetra trebalo dostaviti do sutradan, 8. avgusta najkasnije do 8:30 časova. Ovaj mejl je poslat Zavodu u 15:02, dva minuta nakon završetka sednice Upravnog odbora na kojoj nije bilo reči o uništenoj arhivskoj građi.

Analitički pristup vremenskom sledu događaja
Novi podaci o vremenskom sledu događaja ukazuju na potencijalne proceduralne propuste. Mejl sa platforme “Moj doktor” poslat je u 15:02 časova, neposredno nakon završetka sednice Upravnog odbora u 15:00 časova, čime se postavlja pitanje o vremenskoj koordinaciji informacija o incidentu.
Postavlja se logično pitanje zašto tema poplave nije bila na dnevnom redu sednice, s obzirom na ozbiljnost navodnog uništenja dokumentacije. Vremenska bliskost između završetka sednice i prijema mejla sa zahtevom za izveštaj o šteti može ukazivati na mogućnost da rukovodioci Zavoda nisu bili adekvatno informisani ili da su informacije o incidentu naknadno korišćene kao osnov za upravljanje posledicama.
Ključna pitanja
- Da li postoji razlog zbog kojeg incident nije bio tema sednice Upravnog odbora? Ako je poplava izazvala značajnu štetu, očekivalo bi se da Upravni odbor bude obavešten i da donese mere kako bi se posledice incidenta minimizovale. Izostanak ove diskusije ukazuje na proceduralni jaz u informisanju.
- Koja je priroda informacija poslatih putem mejla? Mejl sa platforme “Moj doktor” nosi formalni zahtev za prijavu štete i može ukazivati na to da su rukovodioci Zavoda reagovali tek po prijemu ovog dopisa. Da li je ovakav vremenski raspored slučajan, ostaje otvoreno pitanje.
- Da li postoji nedoslednost u narativu o uništenju dokumentacije? Nepostojanje ranijih izveštaja o šteti, kao i neslaganja u vezi sa prostorijama u kojima je navodno došlo do poplave, dodatno komplikuju zvaničnu verziju događaja.
Proceduralni izazovi
Ako je dokumentacija zaista uništena, postavlja se pitanje o proceduralnim nepravilnostima u njenom čuvanju. Prema zakonima o arhivskoj građi, Zavod je bio dužan da preduzme mere zaštite kako bi sprečio uništenje ovako bitne dokumentacije. Ovo uključuje adekvatno skladištenje, zaštitu od poplava i pravovremeno obaveštavanje nadležnih institucija.
Obaveza prijavljivanja incidenta nadležnim institucijama
Prema zakonima o arhivskoj građi i zaštiti podataka o ličnosti, Zavod za urgentnu medicinu Beograd imao je zakonsku obavezu da prijavi incident nastao usled poplave Arhivu Srbije, Istorijskom arhivu Beograda i Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti. Ova obaveza uključuje dostavljanje detaljnog izveštaja o šteti, dokumentaciju o uništenim materijalima i preduzetim merama za sanaciju posledica.
Međutim, u dopisima koje smo dobili od navedenih institucija jasno je navedeno da Zavod nije prijavio incident:
Arhiv Srbije: U odgovoru od 22.10.2024. Arhiv Srbije navodi da nisu primili prijavu od Zavoda za urgentnu medicinu u vezi sa poplavom iz avgusta 2023. godine. Ovo dodatno potvrđuje nepostojanje formalne komunikacije između Zavoda i ove institucije.

Istorijski arhiv Beograda: Dopis od 24.10.2024. potvrđuje da Zavod nije prijavio uništenje arhivske građe. Ovaj dokument naglašava da nisu preduzete nikakve zakonske radnje u skladu sa Zakonom o arhivskoj građi.

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti: Dopis od 31.10.2024. jasno ukazuje da Zavod nije dostavio informacije o uništenju dokumentacije, uprkos zakonskoj obavezi da obavesti Poverenika o potencijalnom riziku za podatke o ličnosti.

Neslaganja u tvrdnjama Zavoda
Zavod za urgentnu medicinu u svom dopisu od 20.11.2024. tvrdi da je incident prijavljen nadležnim institucijama, ali dokumentacija dobijena od Arhiva Srbije, Istorijskog arhiva Beograda i Poverenika jasno negira ove tvrdnje. Ali da analiziramo detaljno odgovor na tačku 6. koju je dao Zavod.

Analiza odgovora Zavoda: Manevrisanje i izostanak zvanične prijave
Zavod za urgentnu medicinu u svom odgovoru pokušava da prikaže da je Poverenik bio obavešten o incidentu nastalom zbog poplave, ali pažljivom analizom odgovora dolazi se do zaključka da je ovakva tvrdnja deo manevra kojim se prikriva suštinski problem. Naime, iz dostavljenog dopisa jasno je da Zavod nije obavestio Poverenika neposredno nakon poplave, kako bi to trebalo učiniti prema zakonskim obavezama, već je informaciju o poplavi dostavio tek u okviru odgovora na žalbu podnetu Povereniku iz drugog osnova.
Ključne tačke ovog problema uključuju:
- Datum obaveštavanja: Zavod u svom odgovoru tvrdi da je Poverenik obavešten o poplavi. Međutim, broj predmeta koji Zavod navodi jasno pokazuje da je Poverenik obavešten tek 2024. godine, što je značajno nakon datuma incidenta. Precizan datum iz dopisa nije naveden, ali vremenski jaz između poplave (avgust 2023) i izjašnjenja Povereniku dodatno ukazuje na to da Poverenik nije bio pravovremeno obavešten.
- Kontekst obaveštenja: Jasno je da informacija o poplavi nije dostavljena kao deo redovnog postupka obaveštavanja nadležnih institucija neposredno nakon incidenta. Umesto toga, Zavod je izneo ove informacije tek kao deo izjašnjenja na žalbu Pokreta Meri podnetu Povereniku, što se može videti iz povezanosti predmeta.
- Prikazivanje informacija u drugom svetlu: Zavod koristi priliku da prikaže situaciju kao da je Poverenik bio obavešten o incidentu, dok je u stvarnosti reč o odgovoru na žalbu, što se jasno vidi iz dopisa.
Zaključak i značaj
Ova situacija ukazuje na ozbiljan proceduralni propust Zavoda, jer je zakonska obaveza da se Poverenik o uništenju arhivske građe obavesti odmah nakon incidenta. Da li kašnjenje u prijavi i kontekst obaveštenja ukazuju na moguće nesporazume ili pokušaj manipulacije informacijama? Ovakve okolnosti ne samo da narušavaju kredibilitet Zavoda, već i dodatno otežavaju proces utvrđivanja odgovornosti za incident i uništenje arhivske građe
- Zašto Zavod tvrdi da je incident prijavljen, dok nadležne institucije to negiraju?
Međutim, kontradiktornost u izjavama dodatno komplikuje slučaj. Nepostojanje formalne prijave incidenta prema Arhivu Srbije, Istorijskom arhivu Beograda i Povereniku za informacije od javnog značaja predstavlja ne samo proceduralni propust već i ozbiljno ugrožavanje integriteta Zavoda. Ovakva situacija dodatno jača sumnje u verodostojnost tvrdnji Zavoda i ukazuje na potrebu za detaljnom istragom.
Dublje sumnje u objašnjenja o uzroku incidenta
S obzirom na do sada poznate okolnosti i vremenski sled događaja, postoji opravdana sumnja da obilne padavine možda nisu bile jedini uzrok uništenja arhivske građe. Ova kontradikcija između tvrdnji Zavoda i odgovora nadležnih institucija ne samo da podriva kredibilitet Zavoda, već otvara pitanje o tome da li se ovakvim izjavama pokušava prikriti stvarni obim štete ili neadekvatno postupanje nakon incidenta.
Ako su nadležne institucije zaista bile obaveštene, postavlja se pitanje zašto one negiraju prijem bilo kakve prijave. S druge strane, ako prijava nije postojala, zašto Zavod tvrdi suprotno? Ovakve kontradikcije, u kombinaciji s navodima o prokišnjavanju kao uzroku incidenta, ukazuju na potrebu za dodatnom proverom svih dostupnih informacija.
Ovi sukobljeni iskazi i proceduralni propusti ukazuju na širi problem u upravljanju kriznim situacijama u Zavodu za urgentnu medicinu. Potrebna je hitna i sveobuhvatna istraga kako bi se razjasnile stvarne okolnosti incidenta, uspostavila odgovornost i sprečile slične situacije u budućnosti. Bez jasnoće i transparentnosti u postupanju, sumnje u verodostojnost zvaničnih objašnjenja samo će se produbljivati.
Odgovori Ministarstva zdravlja – bez konkretnih dokaza o prijavi štete
U svojoj želji da razjasni okolnosti incidenta, Pokret Meri je Ministarstvu zdravlja podneo zahtev za pristup informacijama od javnog značaja. Očekivanja da će Ministarstvo pružiti jasne i precizne odgovore o postupanju Zavoda naišla su na suprotnu stvarnost – odgovori su otvorili nova pitanja i dodatno zakomplikovali situaciju.

Ministarstvo zdravlja je navelo da prethodni saziv Vlade nije ostavio na raspolaganje dokumentaciju koja bi pružila potpuni uvid u postupke Zavoda u vezi sa poplavom. Ovo priznanje ne samo da ukazuje na ozbiljne propuste u prenosu nadležnosti između administracija, već i na nedostatak adekvatnih mehanizama za arhiviranje i očuvanje ključnih podataka. Takvi propusti u državnim institucijama dovode do urušavanja poverenja javnosti i podrivaju pravnu sigurnost.
Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo zdravlja u svom odgovoru ne negira samo nedostatak dokumentacije iz prethodnog saziva već ni ne potvrđuje sprovođenje bilo kakve detaljne analize ili istrage nakon incidenta. Time se otvara pitanje da li je postojala stvarna volja da se okolnosti incidenta istraže ili se situacija prepustila zaboravu pod okriljem administrativnih promena.
Širi kontekst odgovornosti i pitanja upravljanja
Odsustvo jasnih odgovora i dokumentacije ukazuje na širi problem neodgovornosti i fragmentacije u upravljanju državnim institucijama. Iako Zavod za urgentnu medicinu tvrdi da je incident prijavio svim relevantnim institucijama, odgovori koje su Pokretu Meri dostavili Arhiv Srbije, Poverenik za informacije od javnog značaja i Istorijski arhiv Beograda jasno negiraju da su primili bilo kakvu prijavu. Time se otvara prostor za sledeća pitanja:
- Zašto Ministarstvo zdravlja nije preduzelo korake za pribavljanje dokumentacije iz prethodnog mandata? Bez obzira na promene u vlasti, institucije imaju zakonsku obavezu da osiguraju kontinuitet u radu i dostupnost ključnih informacija.
- Kako je moguće da institucija od vitalnog značaja poput Zavoda ne arhivira dokumentaciju na način koji omogućava njeno očuvanje i praćenje?
- Da li je nedostatak podataka rezultat administrativnog nemara ili namernog prikrivanja nepravilnosti?
Odgovor Ministarstva zdravlja ne samo da nije razjasnio sporni incident, već je dodatno zakomplikovao razumevanje svih njegovih okolnosti. Nepostojanje jasnih procedura za prenos dokumentacije između administracija, kao i neslaganja između Zavoda i institucija, ukazuju na potrebu za sveobuhvatnom reformom sistema arhiviranja i upravljanja u državnim službama.
Ovaj slučaj jasno pokazuje koliko je važno insistirati na odgovornosti i transparentnosti. Svaka kontradikcija i proceduralni propust podriva poverenje u sistem i otvara prostor za spekulacije o potencijalnim zloupotrebama. Bez obzira na to da li su obilne padavine zaista dovele do uništenja arhivske građe ili je reč o prikrivanju dubljih problema, javnost zaslužuje istinu, a institucije moraju preuzeti odgovornost za sprovođenje adekvatne istrage.
Kontinuitet uplata pazara uprkos prijavljenoj šteti
Prema dostupnim dokumentima, Zavod je izvršio okvirnu procenu štete na 3.000.000 dinara i naveo da je do prokišnjavanja došlo u 10 kancelarija, hodnicima i restoranu Zavoda.

Jedan od ključnih elemenata koji dodatno komplikuje razumevanje situacije u Zavodu za urgentnu medicinu Beograd jesu podaci o dnevnim uplatama pazara za restoran. Analizom ovih podataka uočava se da su uplate pazara obavljane svakodnevno, uključujući i dane neposredno nakon poplave koja je, prema zvaničnim informacijama, zahvatila i restoran Zavoda.
Naročito je indikativno da su uplate pazara zabeležene 7, 8, 9. i 10. avgusta 2023. godine, što postavlja pitanje kako su prostorije restorana, koje su navodno bile poplavljene, nastavile da funkcionišu.
Prema podacima:
- Visine uplata nakon poplave (7. avgust – 16. avgust) nisu pokazale značajan pad u odnosu na prethodne dane.
- Ovo ukazuje na to da restoran ili nije pretrpeo obimna oštećenja kako je tvrdio Zavod, ili je odmah po navodnoj poplavi nastavio rad bez evidentne obustave.

Ključna pitanja
- Kako je restoran Zavoda mogao nastaviti rad ukoliko su prostorije bile poplavljene i zahtevale sanaciju?
- Ovakva poplava bi, prema pravilima o bezbednosti hrane i higijenskim standardima, zahtevala privremenu obustavu rada dok se ne izvrši procena štete i sanacija.
- Zašto uplate pazara nisu pokazale opadanje?
- Kontinuirani priliv sredstava sugeriše da rad restorana nije bio pogođen, ili da prijavljena šteta nije bila toliko značajna koliko se tvrdi.
- Gde su raspoloživi izveštaji o sanitarnim uslovima?
- Da li postoje dokumenti Zavoda koji potvrđuju sanaciju pogođenih prostorija i nastavak rada u skladu sa propisima?
Uključivanje u širi kontekst analize
Ove kontradiktorne informacije dodatno podrivaju kredibilitet tvrdnji Zavoda o razmerama štete. Ako je poplava bila toliko ozbiljna da je uništila arhivsku građu i zahtevala obimne sanacione radove, zašto nije uticala na operativni rad restorana i finansijske uplate?
Ovo pitanje otvara sumnju u tačnost prijavljenih posledica poplave, ali i u transparentnost Zavoda u komunikaciji sa javnošću i nadležnim institucijama. Pored toga, izostanak električnih kvarova, privremene obustave rada restorana ili smanjenja uplata dodatno ukazuje na potrebu za nezavisnom proverom svih navoda i okolnosti vezanih za ovaj događaj.
Analiza mogućih oštećenja nastalih usled poplave u Zavodu za urgentnu medicinu Beograd
U slučaju poplave koja je, prema zvaničnim informacijama, zahvatila deset kancelarija, hodnike i restoran Zavoda za urgentnu medicinu Beograd, očekuje se širok spektar potencijalnih oštećenja. Ovakva situacija zahteva detaljnu procenu štete i analizu okolnosti koje su dovele do incidenta, posebno u kontekstu tvrdnji o uništenju arhivske građe koja pokriva deceniju rada Zavoda.
1. Strukturalna i materijalna oštećenja
Poplave ovog obima mogu izazvati značajna oštećenja krova, plafona, zidova i podova:
- Krov i plafon: Velike količine vode usled oštećenog krova mogu dovesti do prokišnjavanja, urušavanja plafona ili deformacija konstrukcije, što je česta posledica dugotrajne izloženosti vlagi.
- Zidovi: Zidne površine izložene vodi mogu biti trajno oštećene – pucanje, ljuštenje boje i pojava buđi su očekivani.
- Podovi: Ako su u prostorijama korišćeni drveni ili laminatni podovi, poplava može izazvati nabubrenje i trajnu deformaciju, dok će tepisi ili vinilni podovi postati neupotrebljivi.
2. Uticaj na električne sisteme
Voda koja prodire u zidne šupljine i instalacione kanale može ozbiljno ugroziti električne sisteme:
- Kratki spojevi i kvarovi: Kontakt vode s električnim instalacijama povećava rizik od kvarova, a u najgorem slučaju može dovesti i do požara.
- Oštećenja uređaja: Elektronska oprema, uključujući računare, štampače i telefonske sisteme, postaje neupotrebljiva nakon izloženosti vodi.
3. Uništenje kancelarijskog nameštaja i arhivske građe
- Dokumentacija: Papirna dokumentacija, poput uništene arhivske građe Zavoda, ne trpi direktan kontakt s vodom, što je posebno zabrinjavajuće kada govorimo o ključnim dokumentima za rad i pravnu stabilnost ustanove.
- Nameštaj: Stolovi, stolice i ormari od materijala osetljivih na vlagu postaju trajno oštećeni.
4. Operativne posledice
Poplave ovakvog obima ne remete samo radne prostore, već i funkcionalnost celokupnog objekta:
- Restoran i hodnici: Kontaminacija vode u zajedničkim prostorima, poput restorana, stvara dodatne sanitarne rizike.
- Klima i grejanje: Prodiranje vode u ventilacione i grejne sisteme može značajno otežati dalji rad objekta.
Sumnje u vremenski sled događaja i izostanak očekivanih kvarova
Iako je navedeno da su obilne padavine i olujni vetrovi glavni uzroci prokišnjavanja, ostaje otvoreno pitanje kako je poplava, koja je navodno prouzrokovala ovako veliku štetu, ostala neprimećena sve do jutarnjih sati 7. avgusta. Imajući u vidu da Zavod radi 24 sata, poseduje video-nadzor i ima svoje obezbeđenje, postavlja se pitanje kako niko nije uočio ulazak vode u objekte tokom vikenda.
Osim toga, ozbiljna prokišnjavanja i poplave ovog obima često dovode do značajnih kvarova u električnim sistemima. Kontakt vode sa strujnim instalacijama može izazvati:
- Kratke spojeve koji bi izazvali trenutni prekid električne energije.
- Neposredni rizik od požara, što bi posebno bilo opasno u noćnim satima kada je osoblje minimalno.
- Kvarove na elektronskoj opremi, uključujući računare, servere i druge uređaje, što bi dodatno otežalo rad u Zavodu.
Logično je očekivati da bi ovakvi kvarovi privukli pažnju dežurnog osoblja ili obezbeđenja koje, prema standardnim procedurama, ima zadatak da prati stanje objekta, posebno u vanrednim situacijama. Međutim, u ovom slučaju nije zabeležen nijedan signalni kvar, niti je došlo do prekida u funkcionisanju električnih instalacija, što dodatno produbljuje sumnje u zvaničnu verziju događaja.
Ovakav propust u reagovanju, kao i odsustvo tehničkih kvarova karakterističnih za poplave ovog obima, zahteva detaljno razjašnjenje. Da li je prokišnjavanje zaista moglo izazvati uništenje dokumentacije, a da pri tome ne ostavi tragove u drugim aspektima infrastrukture, predstavlja ključno pitanje koje treba istražiti.
Analiza vremenskih prilika 5. i 6. avgusta 2023. godine
U pokušaju da procenimo da li su vremenski uslovi zaista mogli biti uzrok poplave koja je izazvala uništenje preko 1.000 jedinica arhivske građe u Zavodu za urgentnu medicinu Beograd, detaljno smo analizirali izveštaje Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) za navedene datume.
Prema dostupnim podacima, u periodu od 5. do 6. avgusta 2023. godine zabeležene su obilne padavine na teritoriji Beograda, praćene jakim vetrom i povremenim grmljavinama. Količina padavina prema zvaničnim merenjima na glavnim meteorološkim stanicama iznosila je u proseku 39mm padavina za 24 sata.

Ovi podaci ukazuju na to da je intenzitet padavina bio značajan, ali ne i ekstreman, jer vrednosti ne prelaze pragove za proglašavanje elementarne nepogode. Ukupan broj dana sa padavinama u Beogradu tokom avgusta bio je u okviru uobičajenih sezonskih vrednosti (5–12 dana). Dodatno, temperatura tokom tog perioda kretala se između 21°C i 26°C, što takođe ne ukazuje na neuobičajene vremenske uslove koji bi mogli izazvati katastrofalne posledice.
Nedoslednosti između izveštaja o šteti i vremenskih prilika
Iako Zavod za urgentnu medicinu u zvaničnoj belešci navodi da su obilne padavine dovele do poplave i uništenja arhivske građe, nekoliko pitanja ostaje bez jasnog odgovora:
- Zašto nije bilo prijavljenih električnih kvarova?
S obzirom na obim štete i prokišnjavanje krova, očekivalo bi se da poplava izazove probleme sa električnom instalacijom u zgradi, kao što su kratki spojevi, kvarovi uređaja ili čak rizik od požara. Međutim, ni u jednoj dokumentaciji ili izveštaju nisu navedeni tehnički kvarovi ove prirode. - Kako je došlo do ovakvog nivoa oštećenja bez vanrednih vremenskih okolnosti?
Količina padavina zabeležena u Beogradu, iako značajna, ne spada u kategoriju koja bi mogla izazvati ovakvu štetu na dobro održavanoj infrastrukturi. Odsustvo dodatnih vremenskih nepogoda, poput tornada ili klizišta, dodatno komplikuje tvrdnje o opsegu štete. - Zašto incident nije primećen ranije?
Imajući u vidu da Zavod za urgentnu medicinu radi 24 sata i da zgrada poseduje video-nadzor, postavlja se pitanje kako se prokišnjavanje i poplava nisu primetili pre 7. avgusta ujutru, kada je šteta već učinjena. Propust u reagovanju na ovako ozbiljan problem ukazuje na manjak procedura ili nadzora. - Kakve su posledice za rad restorana i drugih prostora?
Prema zvaničnim tvrdnjama, poplava je zahvatila 10 kancelarija, hodnike i restoran Zavoda. Međutim, podaci o dnevnim uplatama pazara iz uprave trezora pokazuju da restoran nije prekidao rad, što otvara dodatna pitanja o verodostojnosti prijavljenih šteta i sanacije.
Dodatna pitanja o infrastrukturi i održavanju
Iako su vremenski uslovi u posmatranom periodu bili u granicama normale, otvara se važno pitanje stanja infrastrukture zgrade Zavoda. Ukoliko su padavine zaista izazvale ovako ozbiljnu štetu, postavlja se opravdana sumnja da su već postojali dugotrajni problemi sa održavanjem zgrade. Naime:
- Krov, zidovi i sistem odvodnjavanja:
Zapostavljena briga o ključnim delovima infrastrukture, poput krova, oluka i odvodnih sistema, mogla je značajno doprineti ulasku vode u prostorije. Čak i prosečne količine padavina mogu prouzrokovati ozbiljnu štetu u slučaju zapuštenih ili neodržavanih objekata. - Kapacitet sistema odvodnjavanja:
Zapušeni ili nedovoljno kapacitivni odvodi mogli su izazvati prelivanje vode i njeno prodiranje u unutrašnjost zgrade, što ukazuje na potencijalne propuste u redovnom održavanju.
Ovi problemi ukazuju na širi kontekst odgovornosti za održavanje zgrade. Ako je infrastruktura zaista bila u stanju koje nije odgovaralo funkcionalnim potrebama Zavoda, postavlja se pitanje:
- Ko je bio zadužen za održavanje zgrade i sistemsku proveru njene infrastrukture?
- Da li su sprovođene redovne kontrole i sanacije koje bi sprečile ovakvu situaciju?
- Zašto potencijalni problemi u održavanju nisu prepoznati i rešeni na vreme, s obzirom na važnost arhivske građe i funkcionalnost Zavoda?
Zaključak o vremenskim okolnostima
Na osnovu dostupnih meteoroloških podataka, postavlja se ozbiljna sumnja da vremenske prilike 5. i 6. avgusta 2023. godine nisu bile primarni uzrok uništenja arhivske građe. Količina padavina i intenzitet vremenskih nepogoda bili su daleko od ekstremnih vrednosti koje bi opravdale razmere štete opisane u izveštajima Zavoda.
Izostanak prijavljenih električnih kvarova, privremene obustave rada restorana ili jasne sanacije oštećenja dodatno podriva zvanične tvrdnje i upućuje na potencijalne nepravilnosti u održavanju objekta ili prikrivanju stvarnih uzroka incidenta. Odsustvo jasnih odgovora od strane Zavoda i nadležnih institucija zahteva dalje istraživanje kako bi se razjasnile sve okolnosti ovog događaja.
Zaključak i najava nastavka
Dosadašnja analiza ukazala je na značajna neslaganja između vremenskih okolnosti, prijavljene štete i očuvanog funkcionisanja objekta. Odsustvo tehničkih kvarova, nastavak rada restorana i kontradiktorni podaci o razmerama štete dodatno produbljuju sumnje u verodostojnost zvaničnih tvrdnji.
Kako bismo osvetlili širi kontekst ovog incidenta, sledeći deo analize baviće se preostalom doumentacijom i saznanja do kojih je Pokret Meri došao. Poseban osvrt napravićemo prema prijavi i isplati štete od osiguravajuće kuće, kao i ugovoru sa preduzetnikom koji je vršio sanaciju krova za iznos od 999.000 dinara, a koji je na ivici zakonske obaveze za raspisivanje javne nabavke Takođe, postavićemo niz ozbiljnih pitanja nadležnim institucijama, kako bismo dobili odgovore na ključna pitanja o ovom incidentu i obezbedili transparentnost u utvrđivanju svih okolnosti.
Nastavite da nas pratite u narednim delovima analize.